Zbog pozitivnih učinaka na nacionalno blagostanje i razvojnih potencijala u uvjetima globalizacije, turizam je strateški razvojni sektor Hrvatske i snažan medij nadolazeće gospodarske i kulturne integracije u Europsku uniju.

Sadašnje stanje u turizmu, unatoč pomacima, još uvijek odražava sliku naslijeđenoga modela ljetnog odmorišnoga turizma, kako po strukturi smještajnih kapaciteta, tako i po raspoloživosti turističke infrastrukture, proizvoda i doživljaja. U Hrvatskoj još uvijek dominira razmišljanje o kvantiteti, a ne o kvaliteti turizma, a turizam se više događa nego što se njime smišljeno upravlja. Ne postoje jasne makroekonomske bilance turizma, niti postoji objektivan uvid i evaluacija interesnih subjekata u turističkom i s njime povezanim sektorima.

Na postojećem operativnom modelu, hrvatski turizam nije u stanju stvoriti značajniju dodanu vrijednost i time povećati razmjensku vrijednosti našega turističko-rekreativnoga prostora u nadolazećim integracijama. Nužne su strukturne promjene kako bi Hrvatska upravo na atraktivnosti i razmjenskoj vrijednosti svoga turističkoga prostora mogla izgraditi jaču gospodarsku poziciju u Europskoj uniji. Unija kao najatraktivnija globalna turistička destinacija, od svojih članica traži zaštitu i unapređenje ekoloških i kulturnih vrijednosti turističkih destinacija, a tu politiku podržava različitim programima i financijskim fondovima. Hrvatska, dakle, tek treba početi koristiti te potencijale. U tom kontekstu, pred Hrvatskom su ozbiljni izazovi izgradnje novoga okruženja za budući razvoj turizma sukladno EU Agendi za konkurentski i održivi turizam.

Hrvatski se turizam stoga u nadolazećem razdoblju prvenstveno treba fokusirati na one promjene koje će mu podići konkurentski kapacitet i sposobnost za proizvodnju dodane vrijednosti, koristeći najbolja iskustva, preporuke, strukturne fondove i održive poslovne modele uobičajene u Europskoj uniji. Promjene ne uključuju samo nužne pomake u stvaranju uvjeta za investiranje (konkurentski porezi, poticaji, uklanjanje barijera ulaska i sl.) već i promjene u načinu upravljanja našim turističkim destinacijama sukladno njihovim specifičnostima, te usklađenim interesima kapitala, lokalnih zajednica i turista na principu dugoročne održivosti.

Nije nepoznato da Hrvatskoj nedostaju nove investicije, novi turistički proizvodi, nova turistička infrastruktura, novi hoteli, novo obrazovanje za turizam i hotelsku industriju, novi sustav uspostave i kontrole kvalitete u hrvatskom turizmu. Također nije tajna da Hrvatska treba ograničiti izgradnju neproduktivnih sezonskih privatnih turističkih nekretnina, a ohrabriti izgradnju turističkih nekretnina koje su usmjerene cjelogodišnjem poslovanju. Konačno, opće je poznato da je naš upravljački sustav u turizmu usmjeren na godišnje upravljanje situacijom i sezonom, a nemamo upravljanje razvojem koje bi bilo integralno i holističko i koje bi odrazilo novu svijest o turizmu kao kompleksnom fenomenu. O tome se već duže vrijeme govori, a situacija se bitno ne mijenja. Smisao izgradnje novoga poslovnoga okruženja u turizmu je stvaranje potencijala za razvoj turizma u svijetlu našega skoroga ulaska u Europsku uniju, te nadasve stvaranje prostora za nove inicijative i kreativne proboje u aktiviranju goleme neaktivirane imovine u turizmu s kojom Hrvatska raspolaže. Mi vidimo četiri osnovna područja za nove turističke investicije – u modernizaciju postojećih turističkih kapaciteta, u hotele koji su u vlasništvu države, u aktiviranju nekorištene državne imovine i u nove privatne hotelske kapacitete.

Za postojeće turističke tvrtke u većinskom državnom vlasništvu procijenit ćemo tržišni potencijal poduzeća i za njega predložiti poslovnu strategiju, koja može uključivati i prodaju, stečaj ili likvidaciju. Još veći investicijski potencijal, ali i komplicirani mehanizmi njegovoga aktiviranja, kriju se u području privatnih i novih investicija u turističke objekte. Više nego u drugim područjima, prepreke se nalaze u imovinsko-pravnim odnosima, ukupnom upravnom tromošću i teškoćama usklađivanja postupaka na lokalnim razinama. I u ovom području potrebno je izvršiti središnje vrednovanje projekata, a za održive projekte iznad određenoga iznosa investicije, uvest ćemo žurne i prioritetne procedure urbanističkih i imovinsko-pravnih rješenja. Za izgradnju hotela od 4 i 5 zvjezdica, omogućit ćemo posebne pakete poticaja.

Izgradnju novoga poslovnoga okruženja i nove turističke politike treba temeljiti na načelima održivosti i izvrsnosti, jer Hrvatska samo na takvim načelima može računati na rast dodane vrijednosti i povrat investicija u novu turističku ponudu. U sam proces izgradnje novoga poslovnoga okruženja za turizam moraju biti uključeni poslovni sektor, turističke regije i vodeće destinacije, što mora dovesti i do novoga upravljačkoga modela našim turističkim destinacijama. Tek na takav način stvoreno novo i iskreno poslovno okruženje, a koje je samo dio ukupnih reformi Hrvatske koje slijede, može biti prepoznato i prihvaćeno od internacionalnoga kapitala i turista na čiju lojalnost Hrvatska mora biti posebno osjetljiva. Navedeno podrazumijeva promjenu ukupne klime za razvoj i pravnu sigurnost poduzetništva, a posebno prilagodbu zakonske i podzakonske legislative u sektoru turizma.

Izgradnju novoga konkurentskoga okruženja za održivi turizam, naša koalicija će provoditi putem sljedećih ključnih područja djelovanja:

• objektivizirati makroekonomsku poziciju turizma na razini zemlje i njenih ključnih turističkih regija, te je ujednačiti s našim najznačajnijim konkurentima;
• formulirati strateški okvir za novi razvoj u svim ključnim turističkim regijama, a uz sudjelovanje javnog i privatnog sektora;
• omogućiti razvoj desetak resorta visoke vrijednosti, unutar i izvan postojećih turističkih naselja, uz očuvanje kulturne i prirodne vrijednosti zemlje, a posebno povijesne urbane jezgre i tradicionalnoga sadržaja primorskih i kontinentalnih mjesta;
• aktivirati novi model tržišta turističkih nekretnina, kako bi se poticalo investiranje i smanjio rizik investiranja u projekte velike vrijednosti;
• formulirati novi model upravljanja našim turističkim destinacijama;
• provesti dogovoreni razvojni okvir u sklad s regionalnim i lokalnim prostorno-urbanističkim planovima;provesti nužne institucionalne prilagodbe i regulaciju hrvatskog turizma sukladno praksi Europske unije s posebnim naglaskom na inteligentno poticanje novoga razvoja i investicija u razvoj kvalitete i izvrsnosti hrvatskoga turizma,
• formulirati koncept izgradnje kapaciteta institucija, kadrova, managementa, kvalitete, i nedostajuće turističke infrastrukture, sa snažnim osloncem na EU strukturne i druge fondove Europske unije;
• definirati novi sustav i sadržaje marketinga hrvatskoga turizma sukladno konkurentskom pozicioniranju hrvatskoga turizma, koji teži europskoj izvrsnosti. Cilj nam je da prihodi i dohodak od turizma i s njim povezanim djelatnostima rastu brže od rasta broja turista i turističkih noćenja.

Posted from WordPress for Android