• Temeljne postavke

Sadašnji model upravljanja državnom imovinom treba bitno unaprijediti. Sadašnji sustav kao rezultat ima nedovoljno efikasno korištenje državne imovine. Nekoliko je uzroka takvog stanja poput: 
– imovina je disperzirana na puno nominalnih imatelja/vlasnika;
– komplicirani međusobni odnosi (primjer HFP-HZMO);
– nije završen rad na Središnjem registru državne imovine. 
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u ovakvom obliku je ocijenjen nedovoljno efikasnim u obavljanju svojih poslova:
• privatizacija dionica i udjela u državnom vlasništvu;
• upravljanje dionicama i udjelima u državnom vlasništvu;
• upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu;
• upravni postupci (uglavnom po čl. 47. Zakona o privatizaciji);
• sudski procesi;
• rezervirane dionice;
• obeštećenje invalida, branitelja i bivših vlasnika.
• Provedbene mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– formirat će se Središnji registar državne imovine, a unutar Središnjeg registra državne imovine, kao posebno poglavlje, formirat će se i Registar nekretnina u državnom vlasništvu;
– kako bi se što efikasnije upravljalo nekretninama u državnom vlasništvu, u Registru nekretnina napravit će se i klasifikacija na perspektivnu i neperspektivnu imovinu;
– zakonski će se odrediti da prednost kod korištenja neperspektivne imovine ima poduzetništvo, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave;
– upravljanje nekretninama će se iz HFP-a prebaciti u Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (SDUUDI);
– formirat će se nekoliko Zatvorenih investicijskih fondova (ZIF) u koje će se prebacivati dionice i udjeli „zdravih tvrtki“ u vlasništvu HFP-a i ostalih imatelja državne imovine;
– na javnim natječajima će se za svaki pojedini ZIF odabrati Društvo za upravljanje fondom, koje će uz formiranje ZIF-a i upravljanje imovinom ZIF-a, upravljati i tvrtkama koje će se naći u portfelju pojedinog ZIF-a;
– uz navedene poslove, odabrana Društva za upravljanje fondovima će imati zadatak pripreme i provođenja inicijalne javne ponude udjela u tim fondovima s posebnim pogodnostima za hrvatske građane i listanje udjela u fondovima na burzi;
– kontrola nad upravljanjem fondovima će se vršiti kroz Upravne odbore fondova i na taj način se odlučuje o najvažnijim transakcijama;
– rezultat formiranja ZIF-ova će biti nastavak privatizacije na najtransparentniji mogući način;
– u Upravne odbore fondova neće biti imenovani državni dužnosnici;
– izradit će se novi Zakon o privatizaciji, kojim će se promijeniti uloga HFP-a, ali i omogućiti novi načini privatizacije kroz ZIF-ove. Također, ostavit će se mogućnost privatizacije i kroz druge modele, ukoliko se utvrdi da je za pojedino poduzeće baš taj model najbolje rješenje;
– izradit će se poseban Zakon o organiziranom radničkom dioničarstvu koji će uvesti porezne olakšice i biti temelj za formiranje organiziranog radničkog dioničarstva;
– nakon što se iz HFP-a izdvoje dionice, udjeli i nekretnine, ostatak poslova će ili ostati u HFP-u koji će tada imati sasvim drugu ulogu, ili će se prebaciti u SDUUDI, pa bi HFP prestao postojati;
– na sličan način kao i za dionice i udjele moguće je poboljšati upravljanje i nekretninama. Razmotrit će se mogućnost osnivanja fondova za nekretnine u koje će se moći unijeti nekretnine u vlasništvu države. Na taj način mogu se staviti u komercijalnu upotrebu bivši vojni kompleksi, zemljište uz more, i dr;
– također, postoji mogućnost boljeg korištenja nekretnina u okviru projekata javno-privatnog partnerstva;
– u privatizaciju neće ići slijedeće:
• šume;
• vode (izvori pitke i termalne) i vodooprskba;
• željeznička infrastruktura;
• plinovodna infrastruktura;
• prijenosna mreža električne energije.
– polazište za pregovaračku platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RH u EU;
– ubrzati će se proces stjecanja posjeda nad poljoprivrednim zemljištem od strane hrvatskih građana na duži period;
– ubrzati će se razminiranje šumskog i poljoprivrednog zemljišta;
– zemljište koje se vodi kao šumsko i nalazi se na upravljanju kod Hrvatskih šuma, a u naravi nije šuma, bilo da mikroklima to ne omogućava ili se nalazi u građevinskom području, potrebno je prenamijeniti u poljoprivredno zemljište ili staviti u poduzetničku funkciju, ovisno o njegovom položaju.