Prije nego što krenemo u potragu za Atlantidom, upoznajmo drevni egipatski grad u kojem je, prema Platonovu pripovijedanju, započela priča o davno izgubljenom svijetu.
U zapadnoj delti Nila, među plodnim ravnicama i nekadašnjim riječnim kanalima, nalazio se Sais, drevni grad čija je povijest bila usko povezana s božicom Neit.
Danas se ostaci grada nalaze na lokalitetu Sa el-Hagar u Egiptu. Nekadašnje građevine uglavnom su nestale ili su sačuvane samo u fragmentima, ali antički tekstovi, egipatski natpisi i suvremena istraživanja omogućuju nam da postupno rekonstruiramo njegovu prošlost.
Sais je posebno važan za našu potragu jer ga Platon u dijalogu Timej povezuje s predajom o Atlantidi. No prije nego što krenemo za tom pričom, potrebno je upoznati stvarni grad i tragove koji su doista sačuvani.
Grad božice Neit
Sais je bio jedno od najvažnijih središta kulta egipatske božice Neit. Njezin kult imao je dugu povijest, a grad je tijekom stoljeća stjecao sve veći vjerski i politički značaj.
U 7. stoljeću prije Krista Sais postaje sjedište vladara koji će osnovati 26. egipatsku dinastiju. Za vrijeme te dinastije, a osobito pod kraljem Amasisom II., grad je bio važno središte kraljevske vlasti i vjerskog života.
Upravo iz tog razdoblja potječu tragovi koji nam pomažu razumjeti kako je izgledao sveti prostor posvećen Neit.
Horkhebijev natpis — svjedočanstvo iz drevnog Egipta
Jedan od najzanimljivijih izvora jest biografski natpis na stražnjem stupu kipa egipatskog dužnosnika Horkhebija.
U natpisu Horkhebi govori o izgradnji svetog jezera povezanog s Neit i bogovima područja Saisa, po nalogu kralja Amasisa.
Prema prijevodu objavljenom u stručnoj literaturi, jezero je bilo obloženo kamenom, imalo je osam stubišta i bilo okruženo zidovima. Natpis navodi dimenzije od 68 lakata u duljinu i približno 65 lakata u širinu. Suvremena istraživanja te mjere preračunavaju na približno 35,6 × 34,1 metar, uz napomenu da je jedna od brojki u čitanju natpisa nesigurna.
To nije zapis o Atlantidi. Njegova je važnost u tome što nam pruža konkretan trag o stvarnom građevinskom projektu u Saisu i o povezanosti vode, arhitekture i religijskog života.
Ovdje se naša priča prvi put čvrsto oslanja na sačuvani egipatski natpis.
Herodot i sveto jezero
Grčki povjesničar Herodot posjetio je Egipat u 5. stoljeću prije Krista. U drugoj knjizi svojih Povijesti, u odlomku 2.170, opisuje sveti prostor u Saisu, velike kamene obeliske i jezero obrubljeno kamenom.
Herodot uspoređuje veličinu jezera s jezerom na grčkom otoku Delosu. U sljedećem odlomku spominje noćne obrede povezane s egipatskim vjerskim predajama.
Njegov opis zanimljiv je kada ga usporedimo s Horkhebijevim natpisom. Jedan izvor donosi osobno svjedočanstvo grčkog autora, dok drugi bilježi radove egipatskog dužnosnika. Oba upućuju na postojanje važnog svetog jezera u Saisu.
Suvremeni istraživači proučavaju stare kanale, prirodne vodene tokove i ostatke nekadašnjeg krajolika kako bi bolje razumjeli gdje se sveti prostor nalazio. Ipak, točan položaj jezera i njegov odnos prema nekadašnjem hramskom kompleksu nisu u potpunosti razriješeni.
Suvremena geoarheološka istraživanja pokušavaju rekonstruirati nekadašnji krajolik Saisa analizom podzemnih slojeva, tragova drevnih vodenih tokova i geofizičkih podataka. Istraživači su razmatrali i vapnenačke blokove pronađene u blizini mogućeg izvora vode, koji su možda pripadali kamenoj oblozi svetog jezera. Ipak, zasad nije moguće sa sigurnošću utvrditi njegov točan položaj ni potpuno rekonstruirati njegov izvorni oblik.
Što nam govore ovi tragovi?
Horkhebijev natpis i Herodotov opis potvrđuju da je Sais bio mnogo više od imena u jednoj staroj priči. Bio je stvaran grad s važnim svetištem, uređenim vodenim prostorom i dugom vjerskom tradicijom.
Međutim, ni natpis ni Herodot ne spominju Atlantidu.
To je važno razlikovati. Povijesni izvori potvrđuju postojanje grada i njegova svetog prostora, dok je priča o Atlantidi poznata iz Platonovih dijaloga. Jedno nam pomaže razumjeti povijesno okruženje, ali ne dokazuje automatski drugo.
Trag koji vodi prema Atlantidi
U Platonovu Timeju, u odlomcima 21e–23c, Sais postaje mjesto na kojem se, prema pripovijedanju, susreću grčka prošlost i egipatsko sjećanje.
Platon piše da je Solon, atenski zakonodavac i pjesnik, razgovarao s egipatskim svećenicima te čuo predaju o događajima mnogo starijima od poznate grčke povijesti. Iz tog razgovora razvija se priča o drevnoj Ateni i Atlantidi.
Nemamo neovisan egipatski zapis koji potvrđuje da se taj razgovor dogodio ili da su svećenici doista posjedovali zapis o Atlantidi. Zato ćemo Platonovu pripovijest istraživati ozbiljno, ali bez pretvaranja književnog svjedočanstva u potvrđenu povijesnu činjenicu.
Sais nam pruža stvarno povijesno polazište. Atlantida nas vodi prema pitanju na koje tek trebamo pokušati odgovoriti.
U sljedećem nastavku upoznat ćemo božicu Neit, njezino mjesto u egipatskoj religiji i vezu koju Platon povlači između nje i grčke Atene.
Naša potraga nastavlja se ondje gdje se susreću povijest, drevna predaja i pitanja na koja još nemamo konačan odgovor.
Izvori i literatura
- Platon, Timej, 21e–23c.
- Herodot, Povijesti, knjiga II., odlomci 170–175.
- Eva Lange-Athinodorou, „Implications of geoarchaeological investigations for the contextualization of sacred landscapes in the Nile Delta”, E&G Quaternary Science Journal, 70, 2021., str. 73–82. Pročitaj znanstveni rad.
- The Global Egyptian Museum, „Sais”. Povijesni pregled grada.
Napomena o ilustraciji: prikaz svetog jezera i hramskog kompleksa autorska je rekonstrukcija nadahnuta povijesnim opisima. Ne predstavlja fotografiju stvarnog Saisa niti potvrđeni tlocrt njegova hrama.
Autor: Zoran Maričić aka Dag Dagoberovic