• Temeljne postavke

Sigurna i kvalitetna opskrba energijom, štedljivost u potrošnji energije, širenje upotrebe obnovljivih i ekološki prihvatljivih energenata temeljna su polazišta energetske politike. Istodobno, geostrateški položaj Hrvatske njezina je najveća komparativna prednost u široj energetskoj slici Europe. Na tim prednostima i potencijalima nastavit će se provoditi razrađena, usklađena i ekološki svjesna energetska politika.

• Ciljevi

Naš energetski sustav usklađivat će se i povezivati s energetskim sustavom i tržištem Europske unije. Nastavit će se sigurna dobava energije za naš povećani industrijski razvoj, uz ostalo i povećanjem broja dobavnih pravaca.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Radi diversifikacije dobavnih pravaca prirodnog plina i povećanja energetske sigurnosti Republika Hrvatska će sudjelovati u gradnji novih dobavnih pravaca za prirodni plin: projekt Jonsko-Jadranskog plinovoda, povezivanju hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava kod Donjeg Miholjca, povezivanje hrvatskog i srpskog plinovodnog sustava te i u ostalim regionalnim projektima koji mogu dobaviti plin za Hrvatsku i povećati stratešku važnost Hrvatske u tranzitu prirodnog plina kao npr. projekti NABUCCO, Južni potok, Plavi potok i dr.
– Izgradit će se magistralni plinovod Bosiljevo – Split s pripadajućim regionalnim plinovodima i dovesti plin do stanovnika Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Na ovaj će se način izgraditi više od 600 kilometara plinovoda.
– Izgradit će se dva nova podzemna skladišta plina.
– Izgradit će se prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin.
– Promovirat će se ekološki prihvatljiva goriva, što uključuje intenzivnije korištenje prirodnog plina za grijanje i ukapljenog plina za pogon automobila.
– Dovršit će se modernizacija rafinerija Rijeka i Sisak, čime će se povećati kapacitet rafinerija i omogućiti proizvodnja naftnih derivata usklađena s najvišim europskim standardima kvalitete.
– Hrvatska će se uključiti u paneuropski naftovod kojim će se omogućiti transport nafte od Crnog mora do Zapadne Europe bez prekrcaja u lukama – čime se postižu gospodarski učinci bez opasnosti od onečišćenja Jadrana
– Intenzivirat će se ulaganja u proizvodnju električne energije, što znači dovršetak izgradnje jedne hidrocentrale, te dovršetak izgradnje termoelektrana na plin u Zagrebu, Sisku, Slavoniji i u Dalmaciji.
– Kroz izradu nove dugoročne strategije energetskog razvitka Hrvatske razmotrit će se mogućnost izgradnje elektrana koje koriste različite oblike energenata, a uzimajući u obzir diversifikaciju energenata i mogućnosti dobave energenata.
– Modernizirat će se mreža za distribuciju električne energije.
– Izgradit će se dvostruki dalekovod 400 kV Ernestinovo-Pecs i drugi prekogranični vodovi prema susjednim zemljama kako bi povećali mogućnost uvoza, izvoza i tranzita električne energije.
– Promovirat će se energetski učinkoviti sustavi putem kvalitetnije gradnje kuća i stanova i poticanjem primjene suvremenih energetski štednih tehnologija.
– Promovirat će se uporaba obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra, vode, energija biomase i biogoriva.
– Radi što racionalnijeg iskorištavanja svih vrsta mineralnih sirovina i geotermalnih voda te zaštite okoliša i prirode, izdavanje svih odobrenja i rudarskih koncesija za istraživanje i eksploataciju svih vrsta mineralnih sirovina, geotermalnih voda vršit  će se na regionalnoj i državnoj razini. 
– Pristupit će se izgradnji geotermalnih elektrana (Kutnjak-Lunjkovec, Bjelovar).
– Promovirat će se održiva proizvodnja biogoriva radi što većeg korištenja u transportu u cilju zaštite okoliša.
– Nastavit će se daljnji razvoj poslovnog sustava HEP-a (restrukturiranje, privatizacija…) u cilju zaštite nacionalnih interesa i u skladu s Europskim smjernicama.
– Kod moguće daljnje privatizacije INA-e maksimalno će se voditi računa o zaštiti strateških interesa Hrvatske u INA-i i zadržati minimalno 25%+1 dionicu u vlasništvu Hrvatske.
– Cijene energenata (električna energija, plin, toplina) postupno će u periodu 3-5 godina dostići realne tržišne cijene i pri tome maksimalno voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva.
– Kroz strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama definirat će se iznos koncesijskih naknada do 10% (u skladu s praksom zemalja članica Europske unije) za korištenje energetskih mineralnih sirovina (ugljikovodika i geotermalne vode), dok će se model raspodjele definirati u strategiji tako da se prihodi od naknade dijele između jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine), jedinica regionalne uprave (županije) i države. – Rok: prvo polugodište 2008. godine.