• Temeljne postavke

Zbog značajnog utjecaja na ukupni razvoj društva, te posebno zaposlenost, vanjskotrgovinsku bilancu i nacionalni BDP, industrija predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih prioriteta. Temeljne polazne osnove sadržane su u Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013., odnosno Industrijskoj politici Republike Hrvatske u pripremi za članstvo u Europskoj uniji. Novom strategijom industrijskog razvoja i razvojnim programima pojedinih industrijskih sektora povećat će se konkurentnost domaće industrije putem njezina razvoja utemeljena na znanju i dugoročnoj održivosti.

• Ciljevi

Razvoj hrvatske industrije i njena tehnološka obnova i revitalizacija u budućem razdoblju odvijat će se na dva usporedna smjera. Prvi se odnosi na unapređivanje i tehnološku modernizaciju tradicionalnih hrvatskih proizvodnih sektora koji zapošljavaju većinu radne snage i stvaraju najveći udio u bruto nacionalnom proizvodu. To su uglavnom radno intenzivne industrije niske kapitalizacije kao što su drvna, tekstilna, kožna i metalna industrije. Međutim, u ovu grupu spadaju i industrije više tehnološke razine na temelju kojih Hrvatska ostvaruje značajan udio izvoza roba visoke tehnološke razine, kao što su brodogradnja, industrija strojeva i uređaja i prehrambena industrija. U ovim su industrijama sadržani hrvatski potencijali za dalji razvoj i rast izvoza te povećanje njene međunarodne konkurentnosti. Tehnološka poboljšanja u ovim industrijama, stvaranje specijaliziranih proizvoda s višom dodatnom vrijednosti i popunjavanje “niša” na međunarodnim tržištima čine prioritete razvoja u ovim industrijama i mogu značajno doprinijeti hrvatskom gospodarskom rastu. Drugi smjer industrijskog razvoja činiti će restrukturiranje gospodarstva uvođenjem novih industrija tzv. industrija temeljnih na znanju i generičkim tehnologijama, među kojima su najvažnije informacijsko-komunikacijska tehnologija i biotehnologija. Uspjeh u njihovoj primjeni u prije spomenutim tzv. tradicionalnim industrijama u velikoj će mjeri odrediti i ukupan stupanj uspješnosti razvoja industrije u cjelini, te će se kao takav posebno od strane države i poticati.

• Provedbene mjere

9.1. Industrijska politika
– Kod izrade Operativnih planova poticajnih mjera polazit će se od dostignutog stupnja razvoja i potencijala pojedinih sektora za izvoz, pozitivnih rezultata dosadašnjih pregovora RH sa EU na području industrijske politike, te preuzetih obveza iz sklopljenih međunarodnih ugovora kao što su članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. 
– Zbog prije istaknute važnosti, te utjecaja na ukupno gospodarstvo, kao prioriteti buduće industrijske politike posebno se ističu: prehrambena industrija, brodogradnja, drvna industrija, tekstilna industrija, industrija čelika i metaloprerađivačka industrija, te industrija kože i proizvoda od kože. 
– Osigurat ćemo povećanje konkurentnosti industrije nastavkom gospodarskih reformi usmjerenih na izgradnju povoljnijeg gospodarskog okružja, te izradom sektorskih operativnih planova državnih potpora navedenih sektora za koje se ocjenjuje da bi u srednjoročnom razdoblju mogli donijeti kvalitetne pomake te promijeniti i preobraziti hrvatsku prerađivačku industrijsku strukturu. 
– Sukladno europskoj praksi poticanja industrijskog razvoja putem ulaganja u obrazovanje i industrijske inovacije, poseban ćemo naglasak dati na potpore za razvoj novih industrijskih proizvoda utemeljenih na razvoju, istraživanju i inovacijama. Pokretanjem sektorskih programa istraživanja, razvoja i inovacija  očekuje se povećanje primjene rezultata istraživanja u industriji putem povećanja povezanosti industrijskog sektora i istraživačke zajednice. Spomenuti cilj se namjerava ostvariti pokretanjem sektorskih projekata povećanja konkurentnosti. Sukladno praksi u EU takvi projekti će primarno biti namijenjeni industriji odnosno zajedničkim konzorcijima sastavljenim od predstavnika velikih, srednjih i malih poduzetnika i predstavnika istraživačke zajednice. Ukupna vrijednost takvih projekata planira se u razdoblju 2008. – 2013. povećati do razine od 25% od ukupnih državnih potpora koje se planira izdvojiti za istraživanje i razvoj. Za provođenje sektorskih programa razvoja, istraživanja i inovacija za potrebe industrije bit će zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje će programe povoditi u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i športa i Ministarstvom financija. Dodatno, da bi unaprijedilo svoje sadašnje organizacijske mogućnosti za provedbu tih projekata u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ustrojit će se poseban Sektor za tehnologijski razvoj. 
– Kao bitna mjera za povećanje konkurentnosti domaće industrije započet će se i aktivnosti na planu unapređenja sustava obrazovanja u skladu sa potrebama industrije. Kao ključni ciljevi u odnosu na obrazovanje za potrebe industrije ističu se:
• povećanje broja visokoobrazovanih u radnoj snazi u industriji, 
• osuvremenjivanje strukovnog obrazovanja  u skladu s gospodarskim potrebama,
• aktivnosti prekvalificiranja ili do-kvalificiranja aktivne radne snage, 
• jačanje aktivne uloge tržišta rada u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom.

9.1.1. Tekstilna industrija
Sektor je vrlo značajan za regionalni razvoj jer ga karakterizira velika rasprostranjenost kapaciteta u gotovo svim hrvatskim županijama. Posebno je značajna prisutnost sektora u Varaždinskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj  i Karlovačkoj županiji. Udio prihoda od prodaje, za sektor proizvodnje tekstila i proizvoda od tekstila kretao se u proteklom razdoblju oko razine od 3,3%, a udio u  bruto dodanoj vrijednosti  4,7% od ukupne industrije RH.
Usprkos stalnom rastu, sektor tekstila bilježi smanjenje porasta  prodaje proizvoda na prosječnoj godišnjoj razini koja se u  proteklom razdoblju kretala u rasponu od 7% – 12%.  Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod  sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 9,1 do 14,2 milijardi kuna. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Otprilike 70% proizvodnje sektora se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
S obzirom na prethodno istaknuti značaj, Vlada Republike Hrvatske je 25. listopada 2007. usvojila Razvojnu strategiju hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008.-2015. U skladu sa strategijom pokrenut ćemo razvojne programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 627 milijuna kn do 2012. godine. 
– Navedene potpore koristit ćemo za pokretanje projekata kakvi se provode u razvijenim članicama EU u kojima se realizacijom takvih projekata tekstilna industrija usmjerava u proizvodnju specijaliziranih proizvoda i naprednih tehnologija tekstila utemeljenih na istraživanju i razvoju s naglašenom važnošću kvalitete i funkcionalnosti proizvoda. 
– Sukladno Razvojnoj strategiji hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008. – 2015. poticat ćemo izvođenje sljedećih razvojnih programa:  
• Restrukturiranje i konsolidacija  poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki.

9.1.2. Industrija kože i proizvoda od kože
Sektor je značajan na nacionalnoj razini, zapošljava niže obrazovanu uglavnom žensku radnu snagu i djeluje kao socijalni amortizer. Udio prihoda od prodaje sektora proizvodnje kože i proizvoda od kože u ukupnoj industriji RH u posljednjim se godinama kreće na razini od  1,30%, koliko otprilike iznosi i udio u bruto dodanoj vrijednosti. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Najveći dio proizvodnje, otprilike 70% se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
U prethodnom razdoblju sektor je obilježio izrazito visoki rast prihoda. Taj rezultat, međutim, posljedica je rasta prodajnih aktivnosti malog broja proizvođača koji su uvođenjem nove tehnologije (strana ulaganja) i radom za poznatog kupca postigli značajne rezultate. Ostatak sektora u načelu ne karakteriziraju dobri rezultati, već se prije može govoriti o stagnaciji. Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 3,2 do 8,5 milijardi kuna. Uvažavajući značaj sektora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u studenom 2007. izradilo Strategiju razvoja industrije kože i proizvoda od kože za razdoblje 2008. – 2015. Strategija predviđa pokretanje razvojnih programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 207 milijuna kn do 2012. godine.
– Potporama ćemo osigurati nastavak rasta sektora u pogledu jačanja tržišne pozicije vlastitim brendiranim proizvodima te dizajniranjem visokomodne i visokokvalitetne obuće, koja  je cjenovno konkurentna.
– Sukladno Strategiji razvoja industrije kože i proizvoda od kože poticat ćemo izvođenje sljedećih programa: 
• Restrukturiranje i konsolidacija poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki,
• Sufinanciranje infrastrukture i zbrinjavanja industrijskog otpada. 

9.1.3. Industrija čelika, proizvoda od čelika, strojeva i uređaja 
Zbog svog značajnog izvoznog potencijala sektor čelika i sektor proizvodnje strojeva i uređaja zaslužuju posebnu pozornost u narednom srednjoročnom razdoblju u kome se kao jedan od bitnih gospodarskih ciljeva ističe jačanje izvoznih kapaciteta. Pozitivni pomaci ostvareni u privatizaciji željezara u Sisku i Splitu te TLM-u, u narednom se razdoblju namjeravaju proširiti na ostale dijelove metaloprerađivačke industrije za koju su slično kao i za navedena društva karakteristični problemi nagomilanih dugova i neučinkovitog upravljanja. 
– Unaprijedit ćemo upravljačke mehanizme u metaloprerađivačkoj industriji te uspostaviti uvjete za održiv i inovativan razvoj u sektoru kao i uštede u proizvodnji.  
– Posebno ćemo poticati ostvarenje pozitivnih učinaka povezivanjem velikih sa manjim poduzetnicima, osobito na projektima informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Loše financijsko stanje i velika fluktuacija informatičkih stručnjaka iz velikih sustava uzrokovali su relativno nepovoljno stanje na području informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Uspostavom suradnje velikih sustava sa malim i srednjim poduzetnicima iz područja IT sektora očekuje se stoga unapređenje konkurentnosti svih strana uključenih u projekte odnosno velikih sustava i srednjih i malih poduzetnika. 

9.1.4. Drvna industrija
S obzirom na značaj sektora prerade drva i proizvoda od drva koji u Republici Hrvatskoj ima veliki prerađivački potencijal zahvaljujući dostupnosti kvalitetne sirovinske osnove, te izvoznu orijentiranost finalnih proizvoda kao i iskustvo i tradiciju, 2004. godine donesena je Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira (NN 114/2004). Nastavno na Strategiju izrađen je Operativni program razvoja industrijske prerade drva koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 12. srpnja 2006. godine. Ovaj operativni program obuhvaća razdoblje (2006. – 2010.) u kojem bi se u ovaj sektor plasiralo ukupno 201 milijun kuna. Implementacijom programa, razvojem novih i poboljšanjem postojećih proizvoda uvođenjem novih tehnologija i tehnoloških procesa, implementacijom dizajna predviđa se rast prihoda u sektoru od najmanje 30% te rast broja zaposlenih od 20%.
– U 2007. godini – prvoj godini provedbe Operativnog programa, dodijeljeno je cca 41 milijun kuna sukladno programu te će se u iduće četiri godine nastaviti s provedbom ovog programa, sukladno sredstvima predviđenima za njegovu provedbu u Državnom proračunu.