• Temeljne postavke

Reforma javne uprave jedan je od ključnih čimbenika daljnjeg razvoja Republike Hrvatske. Kvalitetna, stručna i brza javna uprava pretpostavka je ubrzanja gospodarskog razvoja i jamstvo očuvanja javnog interesa. 

• Ciljevi

Misao vodilja jest da javna uprava postoji zbog građana, a ne građani zbog uprave.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Usvojiti Strategiju razvitka državne uprave – Rok: 3 mjeseca
– Temeljem rezultata CARDS projekta o decentralizaciji donijeti strategiju decentralizacije, kako bi se usklađeno provele: financijska, funkcionalna i decentralizacija odlučivanja uz poticanje načela supsidijarnosti. – Rok: 6 mjeseci
– Poticati jačanje upravnih funkcija regionalne (područne) samouprave i velikih gradova. – Dinamika: sukladno Strategiji iz t. 2.
– Provesti funkcionalnu reviziju postupanja svih tijela državne uprave; definirati generički (opći) model upravnih procesa; izvršiti preoblikovanje neodgovarajućih, sporih i sličnih manjkavih procesa te na osnovi svega navedenog uspostaviti racionalniju i efikasniju organizaciju. Navedene mjere obavit će se uz maksimalno korištenje modela informacijsko-komunikacijske tehnologije i interoperabilnosti uz donošenja nužnih propisa. Pritom će se nastojati razdvojiti obavljanje poslova državne uprave od podupirućih poslova. – Rok: 18 mjeseci
– Osigurati transparentnost rada uprave u smjeru jasnog informatičkog praćenja rješavanja upravnih predmeta i dobivanja informacija o stanju predmeta te ujednačavanje prakse rada službenika. – Rok: 12 mjeseci
– Uvažavajući činjenicu da suvremeno društvo generira velik broj upravnih odnosa, a tako i povećan broj potencijalnih upravnih sporova, provesti reformu upravnog sudovanja sukladno Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. – Započeti odmah
– Dovršiti postupak depolitizacije javne uprave. – U postupku
– Donijeti Zakon o lokalnim službenicima. – Rok: 18 mjeseci
– Podignuti razinu stručnosti javne uprave. Osigurati kvalitetno djelovanje Centra za stručno usavršavanje i osposobljavanje državnih službenika. Omogućiti postojećim državnim službenicima povećanje stručnih kvalifikacija i cjeloživotno obrazovanje. Sukladno povećanju stručnih kvalifikacija osigurati poboljšanje materijalnih uvjeta državnih službenika. Kod zapošljavanja novih službenika voditi računa o odgovarajućim zvanjima specijaliziranim za javnu upravu. – Sukladno Strategiji, započeti odmah
– Podržati rad i širenje svih oblika školovanja i usavršavanja, a posebno: poticati osnivanje i rad poslijediplomskih specijalističkih studija javne uprave; omogućiti školovanje stručnih specijalista javne uprave; osigurati dodatnu edukaciju državnih službenika sa srednjom stručnom spremom. – Sukladno Strategiji, započeti odmah
– Osigurati uvjete za školovanje i usavršavanje lokalnih dužnosnika i službenika, kao i radnika u pravnim osobama s javnim ovlastima, posebno onih koji provode upravni postupak. – Rok: 12 mjeseci
– Osigurati u praksi učinkovito nagrađivanje kvalitetnog rada i sankcioniranje nerada u javnoj upravi. – Rok: 6 mjeseci
– Nastaviti proces prožimanja reforme javne uprave uvođenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanje. Promjena procesa mora ići u smjeru potpune primjene čl. 136. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku, tj. da državna tijela po službenoj dužnosti, elektroničkim putem pribavljaju podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija. – Rok za pilot projekt je 9 mjeseci (pojednostavljenje upisa u škole na način da se ne mora donositi izvod iz matice rođenih), rok 3 godine za obuhvaćanje 70% najčešćih procesa u upravi u skladu sa Strategijom i Planom provedbe programa HITRO.HR.
– Osigurati preduvjete za uvođenje e-osobne iskaznice i olakšavanje elektroničkog komuniciranja građana (širenje uporabe naprednog elektroničkog potpisa i e-javnih usluga te e-plaćanja uz korištenje mobilnih tehnologija). – Rok: 2 godine
– Osmisliti i osigurati pomoć državne uprave jedinicama lokalne samouprave sa slabijim financijskim kapacitetom u obavljaju povremenih složenih procesa kao što je izdavanje koncesija, pristup fondovima EU i sl. – Kontinuirano
– Provesti prijenos određenih poslova državne uprave na jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, sukladno dobroj europskoj praksi, ovisno o potrebama građana (izdavanja isprava i sl.). Poboljšati praksu uredovnih dana u općinama i gradovima u kojima ne djeluju ispostave ureda državne uprave, sukladno stvarnim potrebama. – Rok: 15 mjeseci

• Temeljne postavke

Korupcija sputava razvoj poduzetničke klime i političke kulture, rastače moral, kulturu i tradiciju kao temeljne društvene vrijednosti. 

• Ciljevi 

Odlučno ćemo provoditi efikasnu borbu protiv korupcije radi osiguranja stabilnosti, demokracije i gospodarskog napretka za sve.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– iskazivanje snažne političke volje za suzbijanje korupcije i nulti stupanj tolerancije spram korupcije;
– provedbu mjera Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006. – 2008.;
– za nastavak provedbe mjera za efikasnu borbu protiv korupcije;
– ubrzanje i provedbu cjelovite i korijenite reforme kaznenog postupka u cilju ubrzanja istoga uvođenjem skraćenih postupaka, te u cilju efikasnosti izdvajanjem istrage sa suda na državno odvjetništvo, uz uvođenje kriminalističkih istražitelja; 
– nastavak započetog jačanja policije radi efikasnijeg predistražnog postupka;
– daljnje podizanje materijalne i tehničke potrebe radi bržeg i realnog praćenja potreba USKOK-a;
– suradnju tijela državne vlasti, tzv. međuagencijsku suradnju, radi poboljšanja sustava razmjene informacija o nepravilnostima ili naznakama sumnji na korupciju;
– proces deregulacije na područjima na kojima je to nužno i korisno, radi jasnoće i pojednostavljenja propisa;
– utvrđivanje i otklanjanje nedostataka u legislativi koji pogoduju korupciji i organiziranom kriminalu;
– uspostavu e-Očevidnika svih nekretnina u vlasništvu RH te uspostavu efikasnog i transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom;
– u okviru donošenja novog zakona o privatizaciji razmatranje mogućnosti ugradnje odredaba kojima se sankcioniraju nepravilnosti u dosadašnjim postupcima privatizacije, te ugrađivanje odredaba u cilju sprječavanja korupcije u budućim privatizacijskim postupcima;
– jedinstveni Zakon o koncesijama radi transparentnog nadzora nad iskorištavanjem prirodnih bogatstava;
– nastavak jačanja kontrole u javnoj nabavi; 
– provođenje edukacije, kao jednog od najvažnijih alata u prevenciji i suzbijanju korupcije, u školama, javnim službama, civilnome društvu;
– dovršenje – implementaciju sustava e-Hrvatska, čime ćemo postići potpunu transparentnost;
– educirati, specijalizirati, profesionalizirati, motivirati i zaštititi od nezakonitih i politički motiviranih utjecaja državne službenike koji se bave suzbijanjem korupcije uz zaštitu njihovog fizičkog, duhovnog i radno-pravnog integriteta;
– specijalizirati sudove za vođenje kaznenih postupaka u domeni korupcije i organiziranog kriminala;
– upornost u borbi protiv svih oblika kriminala, posebno gospodarskog i korupcije.

• Temeljne postavke

Vlada Republike Hrvatske želi omogućiti uspostavu potpunog funkcioniranja pravne države i vraćanje povjerenja hrvatskih građana u funkcioniranje pravosuđa. 

• Ciljevi

Glavni je cilj potpuno uspostavljanje vladavine prava jačanjem učinkovitosti pravosuđa, što dovodi do pravne sigurnosti građana, povoljnog poslovnog okruženja te efikasnog progona kriminala i korupcije. Postavljanjem novog zakonskog okvira te materijalnim i kadrovskim jačanjem institucija osigurat ćemo preduvjete za uspješnu provedbu reforme pravosuđa, a provedbom niza mjera vratit povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe.

• Provedbene mjere 

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
Imajući na umu usuglašene stavove tijekom pregovora stranke suglasno konstatiraju da će se zajednički zalagati:
– za dovršetak reforme pravosuđa, usklađivanje propisa s pravnom stečevinom EU i organiziranje  pravosuđa prema EU standardima;
– osiguranje financijskih sredstava za daljnje poboljšanje materijalnog položaja i uvjeta rada u pravosuđu;
– za ubrzanje pravosudnih postupaka, jačanjem efikasnosti i procesne discipline, dosljednom primjenom postojećih propisa te izmjenama i dopunama istih poglavito Zakona o parničnom postupku, Zakona o kaznenom postupku i Ovršnog zakona; 
– da se prilikom donošenja odluke o racionalizaciji mreže sudova osim načelno utvrđenih kriterija da se spajaju sudovi iste vrste na udaljenosti manjoj od 50 km i sudovi koji imaju godišnji priljev predmeta za najmanje 5 sudaca, obvezatno uzimaju u obzir i zemljopisne specifičnosti, dostupnost prometnih veza za pristup sudu, kvaliteta (ažurnost i materijalne pretpostavke) pojedinog suda, tradicijske i povijesne okolnosti te procjena utjecaja racionalizacije u odnosu na daljnji  regionalni razvoj;
– za osiguranje materijalnih, prostornih i kadrovskih uvjeta za početak rada novog suda u Novom Zagrebu (za što su zakonske pretpostavke već utvrđene);
– za osiguranje potpune transparentnosti u izboru i napredovanju pravosudnih dužnosnika, između ostaloga izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) kojima se osigurava povećanje broja članova DSV-a i to za dva člana, predsjednika i potpredsjednika Odbora za pravosuđe, te produženje zastarnih rokova kod stegovne odgovornosti sudaca;
– za jačanje edukacije kroz Pravosudnu akademiju;
– za osposobljavanje predsjednika sudova za suvremeno upravljanje sudovima i korištenje materijalnih resursa;
– za nastavak razvoja jedinstvenog sustava zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka i skraćenje vremena potrebnog za uknjižbu vlasništva;
– za daljnju implementaciju sustava jedinstvenog upravljanja sudskim spisima i državnoodvjetničkim spisima;
– za unapređenje sustavnog ujednačavanja sudske prakse, a posebno izmjenama i dopunama Zakona o sudovima propisati obvezu Vrhovnom sudu RH da najmanje dva puta godišnje mora održati Opće sjednice po pitanjima ujednačavanja sudske prakse;
– za potpunu realizaciju prava na besplatnu pravnu pomoć i transparentno reguliranje sustava  primatelja i pružatelja pravne pomoći;
– za jasno određenje i razgraničenje ovlasti i poslova između odvjetništva i javnog bilježništva;
– za dovršenje postupka HITROREZA i eliminiranje zastarjelih zakonskih propisa;
– za nastavak provedbe antikorupcijske strategije i razmatranje mogućnosti produljenja odnosno ukidanja zastare za teške oblike korupcijskih kaznenih djela.

• Temeljne postavke

U proteklom razdoblju poboljšan je životni standard umirovljenika nizom zakonskih promjena i odluka. Tako je Zakonom o provođenju Odluke Ustavnog suda RH od 12. svibnja 1998 (NN 105/04 i 19/07) započet proces obeštećenja umirovljenika, dok je Zakonom o dodatku na mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 79/07) smanjena razlika između tzv. „starih“ i „novih“ umirovljenika.
Također usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 79/07) s čitavim nizom mjera koje poboljšavaju status umirovljenika.
Za Božić 2006. godine po prvi puta isplaćena je božićnica hrvatskim umirovljenicima.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Uvođenje instituta Državna potpora. Definiranjem kriterija i zakonskog okvira stvorit ćemo preduvjete za uvođenje instituta Državna potpora. Pravo na Državnu potporu ostvarivale bi starije i nemoćne osobe bez ikakvih primanja, hrvatski državljani s više od 65 godina života koji neprekidno žive u RH duže od 40 godina ili s prekidom duže od 50 godina. Iznos državne potpore bio bi u visini stalne pomoći za uzdržavanje.
– Rok: prva polovica 2008. godine

– Poboljšanje materijalnih prilika umirovljenika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnog zavoda za statistiku, umirovljenik s 40 godina mirovinskog staža trenutno ima najnižu mirovinu u iznosu od 1.791,00 kuna. Ponovnim određivanjem mirovina, mirovina ovoga umirovljenika od 1. siječnja 2008. godine zbog izjednačavanja koeficijenta za najniže mirovine porasla je na 2.046,00 kuna.
– Poboljšanje materijalnog položaja korisnika mirovine ostvarenih do 31. prosinca 1998. godine postići će se primjenom instituta najniže mirovine iz Zakona o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999. godine (prevođenjem starih umirovljenika u novi sustav).
– Namjera Koalicijske Vlade je definirati kriterije i ugradite iste u zakonski okvir kojim bi se, do kraja mandata, najniža mirovina za 25 godina staža odredila u iznosu od 1.500,00 kuna.
– Rok: prva polovica 2008. godine

– Porast prosječne mirovine. U predstojećem mandatu nastojanje Koalicijske Vlade bit će usmjereno prema rastu prosječne mirovine do iznosa od 50% prosječne neto plaće, shodno gospodarskim mogućnostima zemlje. Trenutno, udio pune mirovine u prosječnoj plaći u RH iznosi 63% dok je udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću 40,23%. Navedenim porastom prosječne mirovine dodatno bi se poboljšao standard hrvatskih umirovljenika.
– Kontinuirano

– Porast osnovice za socijalnu skrb. Ukupna socijalna davanja u 2007. godini iznosila su oko 1,2 mlrd kuna. Cilj Koalicijske Vlade bit će povećanje osnovice s trenutnih 400,00 kuna na osnovicu u iznosu od 500,00 kuna. Navedenim povećanjem osnovice poboljšao bi se standard čitavom nizu skupina korisnika socijalnih naknada, a iznos socijalnih davanja na godišnjoj razini posljedično će osjetno porasti.
– Kontinuirano

– Jačanje izvaninstitucijske skrbi za starije. Poticati osnivanje centara za pomoć i njegu u kći, karitativnih, nevladinih, neprofitnih, humanitarnih i volonterskih organizacija. Provođenje posebnih programa skrbi za najranjivije skupine starijih osoba: udovica (udovaca), samaca, invalida, teških kroničnih bolesnika, starijih prognanika – povratnika, roditelja poginulih i nestalih branitelja, starijih emigranata, starijih žrtava nasilja i drugih. Na razini lokalnih zajednica stvarati mreže suradnje svih vladinih i nevladinih službi koje skrbe za starije, radi zadovoljavanja specifičnijih potreba starijih u pojedinim zajednicama. Obvezati sve državne ustanove u lokalnoj zajednici posebice centre za socijalnu skrb na šire oblike suradnje s lokalnom zajednicom i nevladinim organizacijama, radi zajedničke skrbi najugroženijih starijih osoba. Pojačati postojeće aktivnosti ustanova socijalne skrbi uvođenjem novih usluga za starije osobe. Poticati udomiteljstvo i javno-privatno partnerstvo i koncesije na postojeće ustanove socijalne skrbi. Zajedno s drugim čimbenicima djelovati na prevenciji zlostavljanja starijih osoba u obitelji, kao i otkrivanju i pružanju pomoći zlostavljanim starijim osobama.
– Kontinuirano

• Temeljne postavke

Ulaganje u zdravlje je ulog u budućnost države, gospodarski razvoj, konkurentnost gospodarstva, demografski oporavak i svekoliki napredak države. Cilj programa je razviti pravedni, odgovorni, kvalitetni i policentrično decentralizirani zdravstveni sustav u kojem je svaki čovjek u središtu njegova interesa te provoditi zdravstvenu politiku koja će na svim razinama sustava ukloniti razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite ljudi, bez obzira na njihov socijalni, društveni i teritorijalni status, dob i spol.
Zdravstveni sustav je prema mišljenju građana jedan od značajnih sustava u kojem treba izvršiti promjene kako bi kapacitetom i kvalitetom te dostupnošću zadovoljio potrebe ljudi u Hrvatskoj. Unapređenje sustava bio je cilj dosad provođenih reformi, no u tom prilagođavanju postalo je očigledno da uz organizacijske promjene prije svega treba provesti takovu financijsku konsolidaciju koja će dugoročno omogućiti funkciju i razvoj. 
Stavka „transfer iz državnog proračuna (poreza)“ po članku 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju namijenjena za funkciju sustava ne uplaćuje se na poziciju HZZO-a već dijelom na poziciju MZSS, a koristi se za investicije i druge namjene. Stoga, u funkcioniranju sustava iz godine u godinu kontinuirano nedostaju sredstva za funkciju zdravstvene zaštite iz tog razloga kao i činjenice da zbog razvoja u sustavu treba godišnji rast minimalno u visini rasta BDP-a.

• Ciljevi

Pretpostavke za ostvarivanje ciljeva programa su:
– financijska konsolidacija sustava;
– stvaranje zakonskih okvira za decentralizaciju sustava i organizacijske promjene u sustavu neposredne zdravstvene zaštite;
– razvoj ljudskih resursa i unapređenje sustava.
U cilju očuvanja zdravlja hrvatskih građana promijenit će se zakonski propisi u pogledu zabrane pušenja (u skladu sa standardima Europske unije).

• Provedbene mjere

17.1. Financijska konsolidacija sustava i stvaranje uvjeta za održivi razvoj sustava
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
U razmatranju mjera za financijsku konsolidaciju sustava financiranja složili smo se da je potrebno zadržati dosadašnji postotak izdvajanja doprinosa za zdravstvo i učiniti sljedeće:
– Provesti konsolidaciju zdravstvenog sustava i sustava financiranja na način da se u cijelosti podmire dospjele obaveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i svih zdravstvenih ustanova u RH. 
– Prioritetno osigurati sredstva za pokriće dospjelih obveza zdravstvenih ustanova starijih od 180 dana na dan 31.12.2007.
– Osigurati da se isplate zaostale naknade za bolovanja i porodiljne dopuste te provodi dalje isplata u roku mjesec dana. 
– Provoditi uredno i transparentno sredstva po članku 67. Zakona na poziciju HZZO-a.
– Potrebno je ubrzati konstituiranje skupštine i radnih tijela Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje i novog Hrvatskog zavoda za zdravstvenu zaštitu na radu.
– Uskladiti zakonodavstvo u cilju izdvajanja sredstava oba zavoda iz riznice i stavljanja na njihov račun. 
– Nastaviti daljnju reformu sustava zdravstvenog osiguranja i sustava zdravstvene zaštite na način da se formiraju radni timovi čiji će zadatak biti izrada Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju do kraja 2008. godine. 
– Po donošenju poreznog broja razraditi prijedlog promjena i zakonski okvir financiranja sustava zdravstvenog osiguranja s dijelom tržišne osnove uz zaštitu posebnih skupina stanovništva.
– Do opće i fiskalne decentralizacije države decentralizirana sredstva koja se iz proračuna s pozicije Ministarstva financija doznačuju županijama za investicijsko održavanje i opremanje zdravstvenih ustanova koristiti isključivo za tu namjenu, a ne za pokriće dugova zdravstvenih ustanova.
– Brisanje riječi „za pokriće gubitaka“ u stavku 2. čl. 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i brisanje istih riječi u stavku 2. članka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti čime se osigurava stvarna namjena decentraliziranih sredstava. – Rok: 31. ožujka 2008. godine.
– Brisanje čl. 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i preuzimanje obveze pokrića gubitaka iz sredstava Državnog proračuna.
– Rok: 31. ožujka 2008. godine.

17.2. Stvaranje zakonskih okvira za decentralizaciju sustava i organizacijske promjene u sustavu neposredne zdravstvene zaštite

17.2.1. Primarna zdravstvena zaštita
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
Usklađeni program promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) obuhvaća slijedeće:
– osnaživanje PZZ dodatnim programima u domovima zdravlja (DZ) i odgovornom koordinacijom stručnog rada u DZ:
• preventivni programi;
• dječja i preventivna stomatologija;
• školska medicina;
• medicina rada;
• kućno liječenje i rehabilitacija;
• zdravstveno prosvjećivanje;
– promjenu u plaćanju PZZ:LOM /GIN /PED s postepenim uvođenjem plaćanja usluga uz povećanje broja pedijatara i ginekologa te veće dostupnosti medicinskih laboratorija;
– decentralizaciju DZ i suodgovornost gradova i županija;
– ukidanje administrativne takse;
– organiziranje kontinuiteta zdravstvene skrbi od razine PZZ preko specijalističkog i bolničkog liječenja do rehabilitacije;
– u područjima gdje nema dostupne ljekarničke službe uvesti „pokretne ljekarne“;
– izdavanje recepata za liječenje kroničnih stanja na rok do tri mjeseca;
– fond skupih lijekova će se povećati i učiniti te lijekove dostupnijim;
– stavljanje izvan snage Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova doma zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) na jednoj od prvih sjednica nove Vlade kako bi se zaustavio postupak daljnje „zakupizacije“ odnosno odumiranja domova zdravlja. 
– dosljednu provedbu poglavlja 6. toč. 2. – PZZ toč. 10 i mjera nositelja iz toč. 10. Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011. (NN 72/06), što je u svezi s proširenjem djelatnosti DZ. – Započeti odmah.
– usuglašavanje djelatnosti DZ (čl. 68. i 69. Zakona o zdravstvenoj zaštiti) s člankom 25. istog Zakona radi proširenja djelatnosti DZ. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– izmjenu i dopunu Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja – korekcija u tablicama 1a., 1b., 1c. sukladno novom sistemu financiranja i plaćanja, a istovremeno u skladu s toč. 8. mjera iz Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– izmjenu Zakona o državnom proračunu i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s ciljem uvođenja decentralizacije u financiranju primarne zdravstvene zaštite. – Kontinuirano.
– brisanje toč. 7. čl. 57. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju radi ukidanja administrativne pristojbe kao izvora financiranja. – Rok: Uredbom VRH, odmah.
– izmjene i dopune Zakona o ljekarništvu s ciljem uvođenja mogućnosti organizacije pokretnih ljekarni. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– proširenje prava na lijekove na recept izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
– Rok: 30. ožujka 2008. godine

17.2.2. Hitna medicinska pomoć
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Organizirati hitnu medicinsku pomoć dostatnim kapacitetima za pružanje pomoći u roku 20 minuta na cijelom području RH:
• organizirana i koordinirana mreža s medicinskim timom i opremom uz nabavu 300 novih opremljenih vozila hitne pomoći;
• hitna helikopterska medicinska pomoć s medicinskim timom i opremom u najmanje tri središta;
• povećati će se broj timova hitne medicinske pomoći u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– Definirati liječnike specijaliste iz urgentne medicine kao nositelje djelatnosti hitne medicinske pomoći.
– Hitnu medicinska pomoć voditi kao segment primarne zdravstvene zaštite (na ovaj način onemogućit će se isključivanje liječnika iz tima hitne medicinske pomoći, a osim toga i djelatnost hitne medicinske pomoći ostaviti u sustavu zdravstva).

17.2.3. Bolničko liječenje
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Povisiti standard opreme, prostora i stručnjaka u županijskim bolnicama uključujući dosezanje standarda infrastrukture akutnih bolnica poput OB Zabok, OB Koprivnica, a broja akutnih kreveta i zdravstvenog osoblja sukladno standardu EU 15. Nastavit će se opremanje županijskih bolnica s novom opremom – aparat za magnetsku rezonanciju za svaku županijsku bolnicu. – Kontinuirano do 2010.
– Provesti edukaciju managera za upravljanje bolnicama. – Kontinuirano
– Poboljšati i proširiti program dnevnih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Izvršiti podjelu rada između županijskih i kliničkih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Procijeniti potrebni kapacitet za produženo liječenje kroničnih stanja i rehabilitaciju. – Rok: prosinac 2008.
– Palijativnu skrb i hospicij uključiti u zdravstveni sustav (mreža uz referalni centar). – Rok: prosinac 2008.
– Dokinuti potrebu „listi čekanja“ osiguranjem skrbi u roku mjesec dana za elektivne postupke: pregled stanja, javni natječaj i potpisati ugovor sa svim raspoloživim privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama. – Kontinuirano tijekom 2008.
– Provest će se financijska konsolidacija svih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Donijeti Pravilnik o standardizaciji medicinske i nemedicinske opreme u kliničkim, općim i specijalnim bolnicama, kako bi se osigurao ravnomjerni status i razvoj bolničkih ustanova iste grupe te jasno definirao odnos između bolničkih ustanova različitih grupa. – Rok: do kraja 2008. godine.
– Preporuka zdravstvenim ustanovama da Statutima utvrde i druge uvjete za ravnatelja (osim uvjeta iz čl. 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti) – na ovaj način kao jedan od uvjeta može se navesti i edukacija iz menadžmenta. – Rok: 30. lipnja 2008. godine.
– Proširenje Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti (NN 188/04) u dijelu kapaciteta dnevnih bolnica. – Rok: do kraja 2008. godine
– Analiza korištenja kapaciteta kroničnih bolnica i bolnica za rehabilitaciju te korekcija Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti s ciljem smanjenja lista čekanja. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– Izgraditi novi KBC Rijeka.
– Završiti bolnicu u Zagrebu – Blato sa suvremenim trauma centrom i rehabilitacijom, reorganizirati kapacitete kliničke medicine u Zagrebu uz prethodni konsenzus stručnjaka i zdravstvene administracije.
– Rok: 2013. godina.
– Izraditi „master plan“ obnove i izgradnje bolničkih kapaciteta i investicija u zdravstvu.

17.3. Razvoj ljudskih resursa i razvoj sustava
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Sustavno provoditi edukaciju stručnjaka svih profila sukladno programima EU (usuglasiti programe diplomske i specijalističke edukacije).
– Informatizacija zdravstvenog sustava – Ubrzati izradu potrebnih programa za jedinstveni zdravstveni informacijski sustav kao imperativ za poboljšanje kvalitete sustava, racionalno upravljanje sustavom i unapređenje svih segmenata zdravstvene zaštite. – Rok: prosinac 2008.
– Kategorizacija zdravstvenih usluga i sustav plaćanja – Ubrzati rad na sistematizaciji poslova i usluga uz uvođenje sustava plaćanja prema dijagnozi u bolničkom dijelu, a realnim cijenama u polikliničkom dijelu. – Rok: prosinac 2008.
– Trajna edukacija iz upravljanja i rukovođenja u zdravstvenom sustavu. – Kontinuirano
– Uvođenje sustava poboljšanja kvalitete u zdravstvu i akreditacije. – Kontinuirano do 2009. godine
– Provođenje plaćenog pripravničkog staža za sve zdravstvene djelatnike, državne specijalizacije kao i specijalizacije za medicinske sestre i medicinske tehničare. – Kontinuirano
– Uvođenje stimulativnih mjera za povećanje broja liječnika i drugih deficitarnih zanimanja u zdravstvu. – Rok: 2009. godina
– Proširenje nacionalnih zdravstvenih programa usmjerenih na rano otkrivanje zloćudnih bolesti te posebnih preventivnih programa.
– Kontinuirano

• Temeljne postavke

Hrvatski šport ima dugu i impresivnu tradiciju europskih i svjetskih uspjeha. Dosadašnji uspjesi često su bili rezultat velikih i nesebičnih napora pojedinaca i timova. Novim Zakonom o športu i drugim sustavnim mjerama gradimo društvo koje organizirano potiče sve naraštaje na bavljenje športom, kako u smislu rekreativnih aktivnosti, tako i u smislu razvoja profesionalnoga športa. Stupanjem na snagu ovoga Zakona, Republika Hrvatska dobiva jasnu i učinkovitu strategiju razvoja športa koja će omogućiti da se konačno u športu načini točan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. O provedbi iste strategije skrbit će Nacionalno vijeće za šport, dok su prava i obveze, udruživanje i djelokrug rada osoba koje obavljaju športsku djelatnost jasno određeni. Šport djece i mladeži, odnosno studentski šport imat će zadovoljavajuće mjesto i prihvatljiva rješenja, a Zakonom je osigurana i trajna skrb o ulaganju u pomladak.

• Ciljevi

U sljedećem razdoblju poticat ćemo razvoj zdravog društva u kojem će svakoj osobi, osobito mladima biti omogućeno bavljenje športom, a iz kojega će izrastati i vrhunski profesionalni šport i s njim povezani odgovarajući europski i svjetski uspjesi. Na putu prema ostvarenju ovih ciljeva osigurat ćemo provedbu mjera predviđenih Zakonom o športu, poput: donošenja ključnih provedbenih dokumenata, osnutak važnih tijela te preimenovanje, preoblikovanje ili preustroj pojedinih pravnih osoba u sustavu športa. Naša sustavna športska politika treba rezultirati smanjenjem nasilja u školama i na športskim priredbama, kvalitetom zdravlja mladih naraštaja, jer će se tako stvoriti temelji za ostvarivanje vrhunskih športskih rezultata.

• Provedbene mjere 

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Donijet ćemo Nacionalni program športa za razdoblje od osam godina i osnovati Nacionalno vijeće za šport, što će omogućiti da se u športu načini točan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja.
– Putem Hrvatskog školskog športskog saveza, kao krovnog tijela školskog športa, uvest ćemo nov sustav i program natjecanja u osnovnim i srednjim školama koji će omogućiti uključivanje što većega broja učenika u šport. 
– Izradit ćemo Strategiju razvoja školskoga športa, što će uz izgradnju gotovo 150 športskih dvorana i školskih športskih dvorana u sljedeće tri godine biti od presudne važnosti za širenje športa među djecom i mladima. 
– Nastavit ćemo preoblikovanje športskih udruga u športska dionička društva te poticati osnivanja novih športskih dioničkih društava po uzoru na zemlje Europske unije, a uvest će se transparentnije poslovanje sukladno zahtjevima krovnih europskih športskih asocijacija.
– Unaprijedit ćemo suradnju ministarstva nadležnog za šport i Hrvatskog olimpijskog odbora te povećati izdvajanja za šport kroz Hrvatski olimpijski odbor.
– Omogućit ćemo funkcioniranje Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu. 
– Nastavit ćemo dodjelu nagrada športašima za osvojene zlatne, srebrne i brončane medalje na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim športovima u seniorskim natjecateljskim kategorijama te na teniskim natjecanjima Davis Cup, Federation Cup i Invare World Team Cup.

• Temeljne postavke

Hrvatska kultura važna je sastavnica hrvatskog  identiteta, po njoj postojimo, to je naše znanje, naš svjetonazor i naša komunikacija s drugima. Kulturom čuvamo i razvijamo nacionalne vrijednosti, ostajući otvoreni prema svijetu i suvremenosti. Kao duhovna nadgradnja, u vremenu globalizacije upravo kultura i umjetnost imaju sve veće značenje.
Naša je nacionalna baština temeljna odrednica našega nacionalnog bića koja je omogućila očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta tijekom burnih stoljeća naše povijesti. Očuvanje naše nacionalne baštine stoga je zalog naše budućnosti I jamac naše prepoznatljivosti i nacionalne posebnosti unutar Europske unije.

• Ciljevi

Očuvat ćemo kulturne vrijednosti, kako one koje su sastavnica baštine i tradicije, tako i one koje su rezultat suvremenoga umjetničkoga stvaralaštva u riječi, slici, glazbi, plesu i filmu ili kakvom drugom umjetničkom izričaju. Nastavit ćemo s uključivanjem naših kulturnih projekata u kulturne programe Europe i Europske unije.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Sustavno ćemo se skrbiti o inozemnoj prezentaciji hrvatske knjige kao kulturnog proizvoda
– Nastavit ćemo dodjelu potpora nakladnicima za izdavanje vrijednih knjiga te dodjelu potpore inozemnim nakladnicima za prevođenje književnih tekstova hrvatskih autora na strane jezike. 
– Nastavit ćemo otkup djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, djela suvremene domaće književnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritička izdanja – djela hrvatskih autora.
– Nastavit ćemo sufinancirati časopise i listove u kulturi koji naročito pridonose kulturnoj živosti i raznolikosti te intenzitetu kulturnog života Hrvatske.
– Nastavit ćemo podupirati mlade stvaratelje te poticati nove kulturne i umjetničke tendencije, utirati putove novim umjetnostima, pomagati nadarenima na njihovu putu do uspjeha.
– Nastavit ćemo nagrađivati najbolje za dosege u kulturi i poticati ih na nova stvaranja.
– Poticat ćemo osnivanje stalnih kazališnih ansambala i njegovu sustavnu promidžbu te podupirati kazališno i glazbeno-scensko stvaralaštvo, festivale i druge kulturne programe, gostovanja umjetnika na područjima bez kazališne infrastrukture.
– U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom nastavit ćemo poticanje proizvodnje hrvatskog filma i njegovu sustavnu promidžbu.
– Nastavit ćemo predstavljanje hrvatske kulture u Europi i svijetu. 
– Poticat ćemo umjetnike, ustanove i udruge na sudjelovanje u programima međunarodne suradnje, i to zajedničkim projektima te pojedinačnim nastupima i susretima.
– Osigurat ćemo socijalnu sigurnost samostalnih umjetnika i kulturnih djelatnika, kako putem njihova statusa i uvjeta djelovanja, tako i poticanjem njihovih stvaralačkih aktivnosti u realizaciji programa kulturnih potreba od interesa za Hrvatsku.
– Poticat ćemo stvaratelje i institucije u kulturi da dio svojih programa ostvare na domaćemu i europskome kulturnom tržištu stvaranjem hrvatskoga kulturnog proizvoda.
– Omogućit ćemo otvaranje novih muzeja, knjižnica, arhiva te završiti obnovu više od 100 domova kulture.
– Riješit ćemo trajni smještaj Hrvatskoga državnog arhiva te nastaviti realizaciju Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, muzejske i knjižnične građe.
– Uklonit ćemo bijela područja kulture (područja od posebne državne skrbi i ratom zahvaćena područja) otvaranjem novih institucija, ali i jačanjem mreže gostovanja.
– Pokrenut ćemo nove inicijative za sklapanje sporazuma o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji s drugim zemljama radi očuvanja hrvatske kulture, jezika i tradicije u inozemstvu.
– Podržat ćemo zaštitu nematerijalne kulturne baštine i digitalno pohranjivanje ugroženih hrvatskih narječja.
– Dodatno ćemo poticati stvaranje elektroničkih sadržaja o hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini na hrvatskome jeziku.
– Nastavit ćemo izgradnju posjetiteljskih centara u svim parkovima prirode i nacionalnim parkovima.
– Nastavit ćemo s razminiravanjem zaštićenih područja.
– Osuvremenit ćemo način upravljanja zaštićenim područjima prirode uključivanjem javnosti u donošenje najvažnijih odluka, a osobito onih koje se tiču gospodarskog razvoja.
– Završit ćemo Nacionalni program uspostave telemetrijskog sustava zaštite od požara te druge brojne programe koji će pridonijeti očuvanju zaštićene prirodne baštine.
– Posebno ćemo ustrajati na očuvanju narodne graditeljske baštine – kamenih kuća u Primorju ili Zagori, drvenih kuća u Posavini te seoskih gospodarstava u Slavoniji i Baranji.
– Nastavit ćemo s velikim izložbenim projektima koji obuhvaćaju različite kulturološke cjeline Hrvatske.
– Pretvaranjem arheoloških lokaliteta u arheološke parkove osigurat ćemo ne samo daljnji kulturni razvoj nego i nova radna mjesta te prostor za nove poduzetničke inicijative.
– Na primjeru projekta »Vukovar – Vučedol – Ilok« pokrenut ćemo aktivnosti na najvažnijim arheološkim lokalitetima – Burnum, Salona, Asseria i Tilurium – u smjeru njihova pretvaranja u arheološke parkove.
– U suradnji s lokalnom samoupravom nastavit će se sustavno očuvanje urbanih i ruralnih spomeničkih cjelina i tako omogućiti njihovo uključivanje u turističku ponudu, čime će se još više povezati kultura i gospodarstvo.

• Temeljne postavke

Želimo učiniti Hrvatsku društvom temeljenim na znanju te do godine 2010. stvoriti najuspješniji obrazovni sustav u široj regiji. Naš je primarni cilj: dostupnost obrazovanja svima, i to pod jednakim uvjetima. Hrvatsko društvo svoju budućnost ima samo ako obrazovanje postane nacionalnim prioritetom jer je upravo znanje danas jedini istinski kapital. Povećanje postotka visokoobrazovanoga stanovništva omogućit će nam razvoj i povećati konkurentnost Hrvatske na sve zahtjevnijemu globalnomu tržištu rada. Izgradnja društva znanja jedini je put za Hrvatsku u europski vrh, a dostupnost obrazovanja jedina istinska životna šansa svakoga pojedinca.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Izradit će se projekt decentralizacije u školstvu te se očekuje da će se realizacija projekta decentralizacije provoditi postupno. U izradi projekta decentralizacije uz resorno ministarstvo sudjelovat će kvalificirane stručne ustanove, a koristit će se i podaci iz postojećih dokumenata kao što je dokument CARDS programa EU za Hrvatsku – Decentralizacija sustava odgoja i obrazovanja: Procjena i analiza preporučenih opcija; istraživanje Instituta za javne financije i Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“ u okviru izrade Modela obveznog srednjoškolskog obrazovanja te izvješća Svjetske banke. – Rok: prva polovica 2008. godine
– Donijeti potrebne zakone o školstvu počevši od izrade krovnog zakona o školstvu. Pripremit će se izmjene Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu kojim se regulira osiguravanje besplatnih udžbenika za učenike. – Rok: do kraja 2008. godine
– U sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja utvrdit će se poticajne mjere za povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem.
– U osnovnom obrazovanju intenzivno će se raditi na kurikularnoj reformi s ciljem da se što prije započne s implementacijom. Definirat će se model vertikalne prohodnosti učenika iz osnovne škole u programe srednje škole.
– U srednjem obrazovanju također će se intenzivno raditi na kurikularnoj reformi kao i u osnovnom obrazovanju. Nastavit će se s projektom „Srednja škola za sve“ kojim će se produljiti obvezno obrazovanje i osigurati svakom učeniku stjecanje najmanje prve kvalifikacije.
– Nastavit će se sa stvaranjem uvjeta koji će osigurati rad u jednoj smjeni u hrvatskim školama. To podrazumijeva, pored postojećeg projekta EIB 2 i zajma Svjetske banke, nastavak izgradnje školskih objekata novim projektom, a realizirat će se kroz suradnju države i lokalne zajednice. – Rok za pripremu projekta: do kraja 2008. godine
– Izrađeni Državni pedagoški standardi predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja koji su u vladinoj proceduri, te koji su prihvaćeni na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske. – Uputit će se u saborsku proceduru u prvom tromjesečju 2008. godine.
– Izradit će se model po kojem će se osigurati veća potpora privatnim školama temeljem vrednovanja kvalitete koju provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
– Poticat će se programi svih oblika cjeloživotnog učenja u partnerstvu s ostalim institucijama kao što su ministarstva, Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarstva i dr. Kada se definira model, na pozicijama resornog ministarstva uz osigurana sredstva za projekt Za Hrvatsku pismenosti – put do poželjne budućnosti, osigurat će se i sredstva za poticanje programa cjeloživotnog učenja.
– Usvojit će se dokument „Mreža visokih učilišta“, koji je u proceduri donošenja.
– Poticat će se međunarodna suradnja što uključuje razmjenu nastavnika, znanstvenika, studenata, ideja i opreme; sudjelovanje u izgradnji europskog znanstvenog područja (ERA), a kroz Bolonjski proces podržat će se izgradnja europskog obrazovnog područja.
– Unaprijedit će se studentski standard posebice izgradnjom smještajnog kapaciteta te će se izraditi adekvatni modeli kreditiranja i stipendiranja studenata.
– Unaprijedit će se sustav međunarodnog recenziranja znanstvenih i tehnoloških projekata, nastavit će se s poticanjem okrupnjivanja projekata, poticat će se veće korištenje međunarodnih fondova, poticati će se inovatori, povećat će se broj patenata, poticat će se razvitak tehnologije za potrebe malog gospodarstva te će se poticati korištenje znanstvenog znanja u gospodarstvu s ciljem povećanja zaposlenosti znanstvenika u gospodarstvu.
– Poticat će se izgradnja i rad znanstveno-tehnoloških parkova i sličnih institucija kao i centara izvrsnosti u Republici Hrvatskoj.
– Unaprijedit će se sustav znanstvenih novaka i nastavit će se proces odobravanja novih radnih mjesta za znanstvene novake kojih je u proteklom mandatu Vlade Republike Hrvatske odobreno 1700.
– Povećat će se broj znanstvenika, poticat će se međunarodna prepoznatljivost znanstvenika, pomladit će se znanstveni kadar i nastavit će se s projektom povratka znanstvenika iz inozemstva.
– Utvrdit će se model potpore povećanju broja doktora znanosti u Republici Hrvatskoj.
– Intenzivirat će se rad na izradi i donošenju Nacionalnog kvalifikacijskog okvira.
– Unaprjeđivat će se socijalno partnerstvo te će se poboljšati uvjeti rada i izgrađivati primjereniji društveni status zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti.
– Povećat će se izdvajanje iz državnog proračuna za sustav obrazovanja, znanosti i tehnologije u 2008. godini za 10-15% kako bi se realizirali svi programi.
– Osigurat ćemo veću potporu znanstvenim i drugim ustanovama koje se bave proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika, njegovih dijalekata, povijesnoga razvoja i njegova standarda.
– Nastavit ćemo podupirati lektorate hrvatskoga jezika u inozemnim visokoškolskim ustanovama.
– Osigurat ćemo potporu projektu Izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja jer će nazivlje koje se sada stvara uskoro postati sastavnim dijelom i europskoga zakonodavstva.
– Nastavit ćemo kadrovski i novčano podupirati znanstvene i obrazovne ustanove koje se bave proučavanjem hrvatskoga jezika, njegove povijesti i dijalektne raznolikosti.

• Temeljne postavke

Hrvatski turizam danas čini stratešku granu hrvatskog gospodarstva i bilježi stalni uspon po broju turista, po broju novih radnih mjesta u sektoru turizma i po ukupnim prihodima.

• Ciljevi

Iskoristit ćemo već stvoreni zamah i postići novi razvojni skok ukupnog hrvatskog turizma sustavno se usmjeravajući na visoko kvalitetni elitni turizam i na uključivanje kopnenih, do sada turistički nedovoljno iskorištenih, područja Hrvatske. Integralna turistička ponuda plave i zelene Hrvatske omogućit će maksimalno kvalitetnu i jedinstveno raznoliku ponudu koja će dodatno ojačati turističku prepoznatljivost Hrvatske.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Strateški dokumenti – Izrada glavnog plana razvitka primorskog i kontinentalnog turizma koji treba definirati vrste i sadržaj te prostornu i vremensku distribuciju novih turističkih kapaciteta (hotelski kompleksi, luke nautičkog turizma, golf igrališta…).
 • Financijsko i stručno podupiranje kontinentalnih i drugih turistički slabije razvijenih županija, gradova i općina u izradi glavnih planova razvoja turizma i realizaciji konkretnih turističkih projekata (toplice, dvorci…)
 – „Turističko zemljište“ – rješavanje pitanja turističkog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednosti kapitala hotelsko-turističkih trgovačkih društava kao pretpostavka za obnovu i proširenje postojećih hotelskih kapaciteta i kampova.
 – Privatizacija – Dovršetak procesa privatizacije sukladno definiranim modelima privatizacije uvođenjem kvalitetnih strateških partnera iz zemlje i inozemstva s iskustvom u hotelijerstvu, koji su spremni i sposobni preuzeti obvezu razvoja smještajne i druge ponude u skladu s interesima destinacije i strateškim ciljevima razvoja hrvatskog turizma.
 – Brownfield projekti – Ostvarivanje ubrzanog procesa realizacije projekata nad bivšom vojnom imovinom kao i drugom državnom imovinom u planiranim turističkim zonama (Brijuni Rivijera, Park Prevlaka, Klub Adriatic…) sve u suradnji s lokalnom samoupravom.
 – Greenfield projekti – Realizacija greenfield projekata stvaranjem modela i pretpostavki za njihovu bržu realizaciju poglavito na državnom zemljištu i na zemljištu u vlasništvu lokalne samouprave.
 – Golf – Donošenje Zakona o golfu za realizaciju Programa golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma sukladno Glavnom planu razvitka hrvatskog turizma i najvišim standardima zaštite okoliša i prostora kao ključnog turističkog resursa.

* Procjena rezultata gorenavedenih mjera je izgradnja novih 50.000 kreveta u hotelskim kapacitetima visoke kategorije na priobalju i 10.000 na kontinentu.
 – Nautički turizam – Provođenje strategije nautičkog turizma, te sustavno i cjelovito rješavanje pitanja razvitka nautičkog turizma (koncesije, luke nautičkog turizma, čarter, ronilački turizam…) formiranjem posebne ustrojstvene jedinice nadležnog ministarstva.
 – Sustav turističkih zajednica – Donošenje novog paketa zakona o turističkim zajednicama radi unapređenja sustava turističkih zajednica i njegove veće učinkovitosti temeljeno na upravljanju destinacijama i korištenju sredstava fondova EU, kvalitetnijem obrazovanju kadrova u sustavu, te boljem i kvalitetnijem nadzoru i koordinaciji od strane Glavnog ureda i resornog Ministarstva, depolitizaciji sustava na lokalnoj razini, te čvršćem povezivanju Glavnog ureda i resornog Ministarstva u cilju ostvarenja jedinstvene turističke politike na nacionalnoj razini.
 – Satelitska bilanca hrvatskog turizma – Dovršetak izrade satelitskog računa hrvatskog turizma kao temeljnog pokazatelja ostvarenih prihoda od turizma, kao i ukupnih multiplikativnih učinaka turizma na ostale gospodarske grane i sektore i temelj za donošenje kvalitetnih odluka za budući razvoj turizma.
 – Dubinska analiza sektora turizma – Izrada dubinske analize sektora turizma sa svim otvorenim pitanjima pojedinih segmenata turističke ponude. Rezultat te analize daje odgovor na potrebne mjere gospodarske politike Vlade RH za povećanje konkurentnosti turističkog gospodarstva (prilagodba sustava obračuna fiskalnih i parafiskalnih obveza).
 – Poticanje proizvodnje i usluga za plasman u turizmu – Izrada programa poticanja proizvodnih i uslužnih sektora cjelokupnog gospodarstva za potrebe turističke industrije povoljnim kreditnim linijama i direktnim potporama.
 – Malo i srednje poduzetništvo – Kroz programe poticanja malog i srednjeg gospodarstva izgraditi novih 500 malih obiteljskih hotela čime će se otvoriti novih 5.000 radnih mjesta samo u ovom segmentu turističke ponude.
 – Seoski turizam – Kroz program poticanja razvoja turizma na selu stvaranje novih 300 seljačkih turističkih gospodarstava kao značajna mjera za dinamičniji razvoj ruralnih prostora i sprječavanje depopulacije sela.
 – Obrazovanje – Kroz programe poticanja obrazovanja kadrova i deficitarnih zanimanja u turizmu, te programe cjeloživotnog obrazovanja stvoriti novih 10 tisuća obrazovanih i stručnih kadrova za potrebe moderne turističke ponude.
 – Socijalni turizam – Ostvariti pretpostavke za primjenu strategije socijalnog turizma kao preduvjeta korištenja strukturnih fondova EU nakon ulaska u punopravno članstvo.
 – Turizam za mlade – Program razvitka omladinskog turizma kroz poticanje i kreditiranje izgradnje hostela s ciljem izgradnje novih 30.
 – Strukovne udruge u turizmu – Stvaranje pretpostavki za snažnije jačanje strukovnih udruga u turističkom sektoru kao partnera u kreiranju ukupne turističke politike (hoteli, kampovi, agencije, mali obiteljski hoteli…)
 – Promotivne i marketinške aktivnosti – Jačanje ukupnih promotivnih i marketinških aktivnosti na svjetskom turističkom tržištu s naglaskom na izrade image brošura i nastupa na inozemnim tržištima poglavito za sve posebne oblike turističke ponude (zdravstveni turizam, seoski turizam, omladinski turizam, pustolovni turizam i slično).
 – Privatni smještaj – produljenje trajanja turističke sezone i bolja iskorištenost kapaciteta kroz snažnije promotivne i distribucijske aktivnosti u sustavu turističkih zajednica, te profesionalizaciju iznajmljivača putem navedenih kreditnih programa izgradnje obiteljskih hotela i pansiona i seoskih gospodarstava.

• Temeljne postavke

Kada govorimo o gospodarskoj djelatnosti trgovine, ista omogućuje najbržu i najuspješniju povezanost proizvođača i potrošača pa se može reći da napredna gospodarstva karakterizira uređena, uhodana i dobro razvijena mreža trgovine.
Trgovina ima ključnu ulogu u daljnjem razvoju gospodarstva RH, a što je razvidno iz sljedećih pokazatelja:
– njen udio u BDP-u iznosi 11%;
– u ukupno zaposlenima u Republici Hrvatskoj trgovina sudjeluje sa 14%;
– u trgovini danas ima preko 250.000 zaposlenih.
Djelatnost trgovine u Republici Hrvatskoj trenutno je uređena Zakonom o trgovini, kojim je predmetna djelatnost po prvi puta uređena 1996. godine (“Narodne novine” broj 11/96). Ovaj je Zakon je u više navrata mijenjan i dopunjavan (“Narodne novine” broj 101/98, 30/99, 75/99, 62/01, 109/01 i 49/03-pročišćeni tekst, 96/03, 103/03, 170/03 i 55/04).

• Ciljevi

Zbog potrebe daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona o trgovini sa novim uvjetima na tržištu, kao i zbog stvaranja ravnopravnih uvjeta na tržištu za sve subjekte, a uz vođenje računa o suzbijanju nelojalne tržišne utakmice i minimiziranju sive ekonomije u ovoj djelatnosti, te tijekom 2007. godine, danih preporuka od strane Posebne jedinice Vlade Republike Hrvatske zadužene za HITROREZ, stvoreni su svi preduvjeti za izradu novog Zakona o trgovini.
Osnovni cilj donošenja novog Zakona o trgovini je da se u domeni nacionalnog zakonodavstva (Zakon se ne usklađuje sa direktivama EU ali je potrebno voditi računa o preporukama Europske komisije u svezi pojedinih dijelova sadašnjeg zakona)  stvori dobar pravni temelj koji će trgovini omogućiti odgovarajući rast i razvoj uz vođenje interesa za stvaranje jednakih uvjeta za poslovanje gospodarstvenika, vođenje računa o zaposlenicima i potrošačima te u konačnici vođenje računa o suzbijanju zloporaba na svim razinama koji se u ovoj djelatnosti pojavljuju.
Dosadašnja primjena Zakona o radu pokazala je određene nedostatke koji se odnose na zaštitu prava radnika, kako u pogledu zaštite njihova dostojanstva tako i u pogledu zaštite njihova radno-pravnog statusa. Zaštita radnika od poslodavaca je nedostatna, a posebno u velikim trgovačkim centrima koji su uveli rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim radnim danom za koji je Zakonom propisano da je neradni. Inspekcijski nadzor koji se provodi u trgovačkim centrima i trgovinama također nije učinkovit zbog čega najviše ispaštaju radnici. Tako se stvara plodno tlo za “rad na crno“ i sivu ekonomiju, te za kršenje odredbi o plaćanju prekovremenog rada i rada nedjeljom, blagdanom i drugim danima za koje je Zakonom propisano da su neradni.
Visine propisanih kazni za lakše, teže i najteže prekršaje poslodavaca već odavno izazivaju nezadovoljstvo. Iznosi propisanih kazni, kako donja tako i gornja granica, za današnje su prilike iznimno niski. Prema tome, postojeće stanje pokazuje da je za poslodavca isplativije platiti kaznu za nepoštivanje radničkih prava nego striktno poštivati kolektivni ugovor.

• Provedbene mjere

12.1. Zakon o trgovini
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Novi Zakon o trgovini regulirao bi: 
• obavljanje trgovine, 
• uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu, 
• ograničenja za obavljanje trgovine (potrebno uvažiti preporuke EU da se ne naruše načela slobode kretanja roba), 
• radno vrijeme, 
• nepošteno trgovanje,
• inspekcijski nadzor i upravne mjere,
• kaznene odredbe.
– Pri donošenju novog zakona potrebno je voditi računa o:
• stvaranju temelja za omogućavanje rasta i razvoja uz vođenje interesa o stvaranju jednakih uvjeta za poslovanje gospodarstvenika,
• posebno uzeti u obzir zaštitu zaposlenih u ovoj djelatnosti,
• voditi posebnu brigu o pravima potrošača,
• preporukama Europske komisije.
– Radno vrijeme u trgovini biti će uređeno jedinstveno na razini cijele države. Uređenje radnog vremena temeljit će se na sadašnjem Zakonu  radu koji definira nedjelju kao neradni dan ali vodeći pritom računa o potrebi opskrbe robama koje su nužne u svakodnevnom životu, odnosno robama koje osiguravaju nesmetano funkcioniranje društvene zajednice, nesmetanog pristupa društvene zajednice informacijama, kao i onim robama koje su vezane uz poštivanje kulturnih i obiteljskih tradicija Hrvatske kao turističke destinacije. 
– Pri tom će se uvažiti predložene izmjene Zakona o radu kojim se obvezuju poslodavci da se, ukoliko uvode rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je Zakonom propisano da je neradni, samo kolektivnim ugovorom potpisanim sa Sindikatom mogu utvrditi razlozi, načini, kriteriji i uvjeti za takav rad.
– Rok za donošenje Zakona o trgovini: I. tromjesečje 2008.

12.2. Zakon o radu
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– U području koje utječe na rad u sektoru trgovine a u sferi je Zakona o radu, potrebno je voditi računa i hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o radu u sljedećim segmentima:
• zaštita radnika od diskriminacije po bilo kakvoj osnovi, 
• pojačati nadzor i kazne za prekršitelje, 
• obvezati poslodavce da se, ukoliko uvode rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je Zakonom propisano da je neradni, samo kolektivnim ugovorom potpisanim sa Sindikatom mogu utvrditi razlozi, načini, kriteriji i uvjeti za takav rad,
• razraditi sistem potpore malih obiteljskih trgovačkih radnji.
– Rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu: I. tromjesečje 2008.