• Temeljne postavke

U 2006. godini malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj imalo je sljedeće udjele u hrvatskom gospodarstvu:
– 99,4% registriranih poduzetnika,
– 64,7% ukupno zaposlenih,
– 44% udjela u bruto domaćem proizvodu,
– 40,5% udjela u ukupnom izvozu.
Temeljni razvojni problemi sektora malog i srednjeg poduzetništva mogu se grupirati u unutarnje probleme samog sektora i probleme nedostatne potpore poduzetništvu. 
Unutarnji su problemi sektora malog i srednjeg poduzetništva:
– nedovoljna poduzetnička aktivnost (osobito u sektorima sa značajnim potencijalom rasta, uključujući tehnološki zasnovano i akademsko poduzetništvo),
– neprofitabilnost sektora malih i srednjih poduzeća (posljedica niske produktivnosti, kvalitete proizvoda, inovativnosti i izvozne orijentiranosti),
– velike regionalne razlike u poduzetničkim aktivnostima (koncentracija u većim regionalnim centrima i područjima koja im gravitiraju).
Problemi potpore poduzetništvu:
– administrativne prepreke u raznim fazama životnog vijeka poduzeća,
– još uvijek nedovoljna koordiniranost vladinih politika u stvaranju poticajnog okruženja za poduzetničke aktivnosti (velik broj institucija na centralnoj i regionalnoj razini potiče poduzetništvo bez koordinacije i mjerenja uspješnosti poticajnih programa),
– nerazvijenost alternativnih oblika financijskog tržišta za zadovoljavanje potreba sektora malog i srednjeg poduzetništva (venture capital fondovi, mikrokreditiranje, seed capital).
Za efikasno korištenje poduzetničke infrastrukture važno je uspostavljanje jedinstvenog sustava za potporu poduzetništvu, uključujući i poduzetništvo zasnovano na inovacijama. Potrebno je stvoriti poticaje za suradnju visoko inovativnih poduzeća s jedne i sveučilišta i istraživačkih instituta s druge strane. Najkompetentnije domaće tvrtke, koje imaju organizacijske i financijske resurse za intenzivnu suradnju s akademskim sektorom često su nezadovoljne suradnjom sa znanstvenim institucijama i obično razvijaju svoje proizvode neovisno o toj suradnji. Premda se suradnja prvenstveno treba zasnivati na zajedničkim projektima kojima se može odobriti sufinanciranje, korisno je omogućiti i korištenje određene fizičke infrastrukture i tehničke pomoći zajedničkim aktivnostima istraživanja i razvoja, pogotovo kada se radi o malim ili srednjim poduzećima koja sama takve resurse nemaju. Provedba politike razvoja poduzetništva treba biti usklađena s ciljevima regionalnog razvoja.
Posebnu pažnju posvetit ćemo nastavku razvoja obrtništva i zaštiti tradicionalne baštine kroz konkretne mjere pomoći obrtnicima kojih u Hrvatskoj ima preko 105.300 i koji zapošljavaju oko 259.600 djelatnika.

• Ciljevi

– Konkurentno malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo;
– Ravnomjeran regionalni razvoj;
– Razvijena poduzetnička klima;
– Razvijena poduzetnička infrastruktura;
– Kvalitetno i kontinuirano financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva;
– Povećanje udjela malih i srednjih poduzeća i obrta temeljenih na visokim tehnologijama;
– Povećanje izvozno orijentiranih malih i srednjih poduzeća i obrta.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Potpuna implementacija preporuka HITROREZ te daljnje uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva s ciljem snižavanja troškova poslovanja do 25%. Rok: do 2012. godine
– Povećanje budžeta za potpore malom i srednjem poduzetništvu do 50% svake godine.
– Promjene u politici potpora:
• uspostavljanje bolje koordinacije davatelja potpora uz provedbu na jednom mjestu (HAMAG će postati središnje mjesto s kojeg će se operativno provoditi mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz uspostavu jedinstvenog registra korisnika mjera, a temeljem Zakona o poticanju malog gospodarstva) – implementacija nakon donošenja Programa Vlade za poticanje malog i srednjeg poduzetništva 2008. – 2012.
• razgraničavanje potpora za mikro, male i srednje poduzetnike (temeljem Programa Vlade za razvoj malog i srednjeg poduzetništva 2008. – 2012.). – Rok: ožujak 2008.
– Poticanje uz proizvodne i uslužnih djelatnosti koje su povezane uz stvaranje novo dodanih vrijednosti (temeljem Operativnog programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva za 2008.). – Rok: ožujak 2008.
– Transparentnost u dodjeli potpora – svi korisnici potpora moraju biti objavljeni na web stranicama – implementacija odmah po početku provedbe Operativnog programa za 2008. – Kontinuirano
– Razvijanje kvalitetnog i kontinuiranog sustava financiranja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva međusobnom suradnjom i dogovorom ministarstava, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a i poslovnih banaka te nastavak sufinanciranja poduzetničkih projekata pod povoljnim uvjetima. – Rok: II. tromjesečje 2008., Kontinuirano.
– Razvoj poduzetničke infrastrukture u kvalitativnom smislu (poduzetnički centri, inkubatori, regionalne razvojne agencije, poduzetničke zone) – Potrebno je unaprijediti institucionalno povezivanje – HAMAG-a sa poduzetničkim centrima te APIU sa regionalnim razvojnim agencijama radi bolje implementacije razvojnih projekata kao i projekata EU (Phare, Sapard, Ipard, IPA te kasnije strukturnih fondova). Nastavak ravnomjerne izgradnje poduzetničkih zona te dovršetak preostalih poduzetničkih zona iz projekta »Radim u zoni« radi dovođenja u funkciju najmanje 400 poduzetničkih zona. Provedba programa namjenske dodjele neiskorištenoga državnog zemljišta za poduzetničke zone. – Rok: I. tromjesečje 2008., kontinuirano.
– Poticanje razvoja kvalitetnih i tehnološki naprednih proizvoda i usluga snažnijim povezivanjem poduzetništva i institucija za istraživanje i razvoj kao i sudjelovanje u financiranju takvih poduzetnika fondom rizičnog kapitala osnovanog od države. 
– Više od 25% ukupnih ulaganja državnoga proračuna u istraživanje i razvoj usmjerit ćemo u potpore industriji za istraživanje i razvoj. U tu ćemo svrhu pri Ministarstvu gospodarstva osnovati Odjel za nove tehnologije, istraživanje i razvoj. Poticat ćemo osnivanje središta izvrsnosti i tehnoloških parkova u svim županijama. Uvest ćemo sustav cjelovitog sufinanciranja inovacijskih projekata. – Započeti odmah.
– Razvoj bolje poduzetničke klime u društvu – edukacija i promjena percepcije javnosti o važnosti i ulozi poduzetništva u društvu (poduzetnici stvaraju višak vrijednosti, zapošljavaju, plaćaju poreze iz kojih se financira funkcioniranje cijele države). – Rok: II. tromjesečje 2008., kontinuirano
– Edukacija i cjeloživotno obrazovanje u poduzetništvu i za poduzetništvo – U suradnji sa socijalnim partnerima i na državnoj i lokalnoj razini izraditi kurikulume za poduzetničko obrazovanje te provoditi edukaciju na svim razinama od vrtića (npr. Projektom Dječji poslovni tjedan), osnovnih škola, srednjih škola, fakulteta kao i cjeloživotno poduzetničko obrazovanje. Potrebe za obrazovanjem u poduzetništvu uskladiti sa potrebama i obrtnika, a temeljem istraživanja potreba i trendova na tržištu radne snage. – Započeti odmah i nastaviti kontinuirano.
– Tržište rada i novo zapošljavanje – Provest ćemo reformu u radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ciljevi reforme su jačanje njegove sposobnosti u prepoznavanju potreba gospodarstva, djelotvornije posredovanje pri zapošljavanju na lokalnim razinama i preuzimanje aktivne uloge u provođenju programa cjeloživotnog obrazovanja i povećanje sposobnosti zapošljavanja nezaposlenih radnika. Dugotrajno nezaposlenim ponudit ćemo programe dopunskog obrazovanja, uključujući i računalno opismenjavanje. Kontinuirano ćemo se boriti protiv lažne nezaposlenosti i zloporabe sustava naknada za nezaposlenost. Olakšat ćemo zapošljavanje mladih putem oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u prvoj godini rada uz zadržavanje pune zdravstvene zaštite. Omogućit ćemo dopunski rad umirovljenika i time olakšati problem nedostatka određenih stručnih kadrova i profila koji se opaža na tržištu. Uplate u treći stup priznat će se poslodavcima kao trošak poslovanja.

• Temeljne postavke

Vlada Republike Hrvatske će sačiniti zajednički Program razvoja hrvatskog sela i poljoprivrede 2008.-2011. Temelj za izradu ovog programa su programi Preporod hrvatskog sela, Program za poljoprivredu i Nacrt strategije ruralnog razvoja RH.

• Provedbene mjere

10.1. Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju
– Osnova za politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje bit će nastojanja RH da se uskladi sa principima Zajedničke poljoprivredne politike EU te jedinstvenom plaćanju po farmi.
• U ovom prijelaznom periodu minimalno poticana površina biti će najmanje 1,0 hektar poljoprivrednog zemljišta osim ako već postojećim zakonom nisu određene manje proizvodne površine. U stočarskoj proizvodnji minimalno poticana proizvodnja je jedno grlo.
– Uvodi se sustav degresivne isplate poticaja po korisniku. Modaliteti za provođenje ove mjere utvrdit će se naknadno.
– Ove mjere počet će se primjenjivati od 2008 godine.

10.2. Zemljišna politika
– Nastavit će se i ubrzati provođenje zakona o poljoprivrednom zemljištu. Postupak dodjele koncesije prenijeti će se u nadležnost županija odnosno grada Zagreba, a prioritetna koncesija se ukida. U cilju provedbe navedenih izmjena i ubrzanja postupka provođenja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ići će se u tehničke izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
– Osniva se Agencija za poljoprivredno zemljište kao centralna agencija sa županijskim ispostavama. Djelatnosti agencije biti će: 
• promet privatnim poljoprivrednim zemljištem i tehnički servis državnom poljoprivrednom zemljištu,
• sređivanje zemljišno-knjižnog stanja,
• okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda,
• kultiviranje poljoprivrednog zemljišta.
– Polazište za pregovaračku platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RH u EU. 
– Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.3. Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda
– Ubrzavanje uspostave i funkcioniranja proizvođačkih organizacija (zadruge, specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvođača, savezi).
• Pored dosadašnjih modela financiranja, osnivanja i opremanja organizacija te financiranja programa razvitka organizacija u okviru ove mjere osigurat će se plaće za profesionalne djelatnike kroz prve 3 godine u punom iznosu. Ova mjera nastavlja se provoditi u narednom razdoblju.
– Jačanje postojećih i uvođenje novih horizontalnih mjera potpore proizvođačkim organizacijama pri provođenju tržnih aktivnosti.
• U okviru ove mjere nastavit će se financirati aktivnosti izgradnje tržne infrastrukture, skladištenje, trženje, dorada, mjera stabilizacije tržišta, intervencije na tržištu.
– Uvođenje tržnih redova za sve poljoprivredne proizvode od 2009. godine.
– Poticanje horizontalnog i vertikalnog umrežavanja (zadruge, klasteri) u svrhu osiguranja bolje tržišne pozicije, smanjivanja troškova proizvodnje i izgradnje ciljnih tržišta (tržišnih niša).
– Jačanje inspekcijskog nadzora na tržištu hrane u RH.

10.4. Povećanje konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije 
– Nastavak provođenja Operativnih programa za podizanje trajnih nasada, za govedarstvo, svinjogojstvo i povrtlarstvo.
• U narednom periodu izraditi će se i novi operativni programi za brži razvoj peradarstva, ovčarstva i kozarstva.
• Na osnovu dosadašnjih iskustava otkloniti slabe točke u provedbi programa, te investitorima poljoprivrednim gospodarstvima pojednostaviti i olakšati realizaciju projekata.
– Financiranje prilagodbe standardima EU u području sigurnosti hrane.
– S obzirom na strateški značaj sektora prehrambene industrije u RH te potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti proizvoda ovog sektora i njegovog povezivanja s primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda s ciljem korištenja vlastitih potencijala (sirovina) i osiguranja domaćeg proizvoda „od polja (farme) do stola“, kao i s ciljem dugoročnog smanjivanja uvoza i povećanja izvoza na EU i svjetska tržišta, najznačajnije mjere koje je potrebno provesti u idućem razdoblju su:
• donošenje Strategije razvoja prehrambeno-prerađivačke industrije te Operativnog programa potpora prehrambeno-prerađivačkoj industriji kojim bi se u razdoblju 2008. – 2013. godine osiguralo cca 700 milijuna kuna u Državnom proračunu,
• daljnje usklađivanje propisa o kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti hrane s pravnom stečevinom EU,
• nadalje provoditi programe potpore marketinškoj pripremi proizvoda za tržište uključujući potpore za sustav zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda,
• nastavak provedbe Operativnog programa potpore proizvodnji Slavonskog kulena koji je Vlada RH usvojila u svibnju 2006. godine te donošenje operativnog programa kojim bi se obuhvatili i drugi hrvatski autohtoni proizvodi,
• usvajanje pretpristupnog IPARD programa kojim bi se do dana ulaska RH u EU financirala između ostalog i ulaganja u prerađivačke kapacitete s ciljem prilagodbe EU standardima na području sigurnosti i kakvoće hrane i standardima vezanim uz zaštitu okoliša, 
• daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva za područje zaštite autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zakonodavstvom Europske unije,
• provedba postupka registracije oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
• daljnje izdvajanje sredstava iz Državnog proračuna za pomoć ovlaštenim certifikacijskim tijelima za postupak dobivanja akreditacije prema normi HRN EN 45011, 
• osnivanje inspekcije za kakvoću hrane (predviđeno novim Zakonom o hrani iz svibnja 2007. godine – NN 46/07) koja će biti nadležna za službenu kontrolu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s oznakama zaštite.

10.5. Mjere diversifikacije dohotka i zaposlenosti
– Povećanje zaposlenosti i dohotka u seoskom prostoru moguće je ostvariti kroz: 
• ulaganja u razvitak ruralnog turizma; 
• ulaganja u tradicionalne obrte u ruralnim područjima;
• ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, za pojedinačni ili zajednički interes (grupe proizvođača);
• ulaganja u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona (mikro proizvodnih pogona) za mlijeko, meso, voće i povrće uključujući opremu za pakiranje i marketing proizvoda;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje uslužnih djelatnosti u ruralnim područjima poput IT centara i  mehaničarskih radionica;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona za proizvodnju  morske i slatkovodne ribe;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona za proizvodnju gljiva;
• ulaganje u obnovljive izvore energije.
– Nastaviti će se provoditi mjere zapošljavanja u ruralnom prostoru kroz navedene, a provoditi će se i neke nove mjere koje nisu navedene. 
– Razvojni projekti – Projekti „odozgo prema dolje“ provodit će se od strane resornog ministarstva odnosno njegovih institucija i agencija.
– Projekte „odozdo prema gore“ inicirat će i provoditi lokalna zajednica uz pomoć LAG-ova i mreže seoskih inženjera. U okviru navedenih projekata financirat će se slijedeće aktivnosti:
• upravljanje projektima (do 100% u prve tri godine),
• izrada projektne dokumentacija (do 100%),
• razvitak proizvoda, uključivo i istraživanje tržišta (do 100%),
• administrativni troškovi razvitka proizvoda (do 100%),
• pokretanje organizacije za proizvodnju i distribuciju proizvoda (do 100%),
• organizacija prve prodajne pošiljke (do 80%),
• nabavka opreme za proizvodnju i prodaju (do 50%),
• izrada promotivnog materijala i promotivno oglašavanje (do 80%),
• organizacija prodajnih i promotivnih događaja (do 50%),
• permanentno obrazovanje i savjetovanje seljaka iz problematike proizvodnje, prerade, ekonomike i marketinga. 
• Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.6. Ribarstvo
– Osigurat će se siguran vez u našim lukama za sva ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov, po prihvatljivim cijenama za ribare.
– Omogućit će se dostupnost bespovratnih i kreditnih sredstava za modernizaciju ribarske flote svim zainteresiranim ribarima. Izmijeniti će se postojeći model financiranja obnove ribarske flote na način da će se smanjiti obveza vlastitog učešća ribara za traženi kredit sa sadašnjih 10% na 5%.
– Izgradit će se ukupno sedam veletržnica ribom na moru kojima će u upravljanju sudjelovati i ribari, te dvije veletržnice u unutrašnjosti zemlje u Zagrebu i Osijeku.
– Težit će se izjednačavanju u najvećoj mogućoj mjeri troškova poslovanja domaćih ribara sa visinom troškova poslovanja u EU. Utjecat će se na smanjenje troškova veterinarskih usluga, a troškove pregleda brodova od strane hrvatskog registra svesti će se na razinu kao što je u EU.
– Poduzet će se niz aktivnosti koje će poboljšati gospodarski položaj slatkovodnog ribarstva u Hrvatskoj. Raditi će se na rješavanju pravnog statusa slatkovodnih ribnjaka, smanjenju vodoprivredne naknade, problematici ribojednih ptica, te financijskoj konsolidaciji i poboljšanju uvjeta privređivanja sektora. Unaprijedit će se tehničko-tehnološke komponente sektora i poticati marketinški programi u slatkovodnom ribarstvu.

10.7. Kvaliteta prehrane
– Programi za povećanje kvalitete prehrane:
• Povećanje potrošnje svježeg voća i povrća (škole, bolnice…);
• Povećanje veće potrošnje mlijeka, ribe, voća i povrća te maslinova ulja (škole, bolnice…);
• Povećanje potrošnje ekoloških i integriranih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (škole, bolnice…).
– Promocija i poticanje pravilne prehrane.
– Promocija hrvatskih tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrvatske tradicionalne kuhinje.
– Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.8. Važne institucije  i pilot projekti za provedbu programa
– Agencija za poljoprivredno zemljište
– Poljoprivredna komora
– Hrvatska agencija za ruralni razvitak
• Prema prijedlogu Uredbe o osnivanju Hrvatska agencija za ruralni razvitak (HARR) provodi sljedeće osnovne djelatnosti:
o izrađuje i daje prijedloge za unapređenje stanja u seoskim područjima;
o prati i stvara baze podataka te prati i ocjenjuje učinke mjera razvitka regionalne i ruralne politike;
o povezuje i koordinira rad različitih državnih tijela, ustanova, nevladinih organizacija te jedinica lokalne i regionalne samouprave u sklopu provedbe politike ruralnog razvitka;
o pruža operativnu podršku u provedbi mjera strukturne politike i ruralnog razvitka u skladu sa propisima i aktima Vlade Republike Hrvatske;
o pripreme stručne podloge, analize i izvješća te se bavi izdavačkim radom u sklopu provedbe politike ruralnog razvitka;
o vrši edukaciju i informiranje seoskog stanovništva za korištenje sredstava iz državnog proračuna te međunarodnih fondova i programa namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvitku;
o provodi ostale poslove iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju HARR-a;
o provodi zajednički marketing poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
– Institut za selo i seoski prostor – radio bi istraživanja, analize te stručne i znanstvene podloge za potrebe planiranja, provođenja i kontrole mjera poljoprivredne i ruralne politike, povećanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i agrobiznisa te pregovore s EU.
– Pilot projekti – Ustroj mreže seoskih inženjera i LAG-ova
• Za potrebe planiranja i provođenja razvojnih projekata odozdo prema gore formirala bi se mreža tzv. seoskih inženjera i Lag-ova, koje bi u suradnji sa svojom lokalnom zajednicom  otkrivali, poticali i sudjelovali u provođenju gospodarskih projekata. 
– Provođenje ovih mjera početi će u 2008. godini.

10.9. Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa
– Poticanje i unaprjeđenje obnove objekata i područja značajnih povijesnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti. 
– Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, seoskih običaja i manifestacija.
– Promicanje kvalitetnih autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda.

10.10. Integralna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša
– Donošenje i provođenje poljoprivrednog okolišnog programa.
– Poticanje i promicanje integralne i ekološke proizvodnje.
– Primjena načela EU u programiranju programa ruralnog razvitka na regionalnu i lokalnu politiku ruralnog razvitka.
– Održiva uporaba prirodnih potencijala, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

10.11. Cjeloživotno učenje proizvođača 
– Ova mjera počet će se primjenjivati od 2008. godine.

10.12. Mjere povećanja kvalitete života u seoskom prostoru
– Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture – obuhvaća ulaganje u infrastrukturne projekte u seoskom prostoru: infrastruktura do proizvodnih objekata, toplane, nerazvrstane ceste i poljskih putovi, protupožarni putovi, odvodnja, pročiščivaći, dječja igrališta, jaslice, vrtići, brigu za nemoćne i stare…
– Poboljšanje i razvitak društvene, socijalne i kulturne infrastrukture
• Ova mjera početi će se primjenjivati od 2008. godine.

10.13. Poticanje gradnje obiteljskih kuća u seoskom prostoru
– Ova mjera počet će se primjenjivati od 2008. godine.

10.14. Proračun 
– Planirani proračun za provođenje mjera iz ovog poglavlja u 2008. godini je:

– U narednim godinama proračun za ovo poglavlje će se povećavati ovisno o planiranim mjerama te sukladno povećanju Državnog proračuna.

• Temeljne postavke

Zbog značajnog utjecaja na ukupni razvoj društva, te posebno zaposlenost, vanjskotrgovinsku bilancu i nacionalni BDP, industrija predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih prioriteta. Temeljne polazne osnove sadržane su u Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013., odnosno Industrijskoj politici Republike Hrvatske u pripremi za članstvo u Europskoj uniji. Novom strategijom industrijskog razvoja i razvojnim programima pojedinih industrijskih sektora povećat će se konkurentnost domaće industrije putem njezina razvoja utemeljena na znanju i dugoročnoj održivosti.

• Ciljevi

Razvoj hrvatske industrije i njena tehnološka obnova i revitalizacija u budućem razdoblju odvijat će se na dva usporedna smjera. Prvi se odnosi na unapređivanje i tehnološku modernizaciju tradicionalnih hrvatskih proizvodnih sektora koji zapošljavaju većinu radne snage i stvaraju najveći udio u bruto nacionalnom proizvodu. To su uglavnom radno intenzivne industrije niske kapitalizacije kao što su drvna, tekstilna, kožna i metalna industrije. Međutim, u ovu grupu spadaju i industrije više tehnološke razine na temelju kojih Hrvatska ostvaruje značajan udio izvoza roba visoke tehnološke razine, kao što su brodogradnja, industrija strojeva i uređaja i prehrambena industrija. U ovim su industrijama sadržani hrvatski potencijali za dalji razvoj i rast izvoza te povećanje njene međunarodne konkurentnosti. Tehnološka poboljšanja u ovim industrijama, stvaranje specijaliziranih proizvoda s višom dodatnom vrijednosti i popunjavanje “niša” na međunarodnim tržištima čine prioritete razvoja u ovim industrijama i mogu značajno doprinijeti hrvatskom gospodarskom rastu. Drugi smjer industrijskog razvoja činiti će restrukturiranje gospodarstva uvođenjem novih industrija tzv. industrija temeljnih na znanju i generičkim tehnologijama, među kojima su najvažnije informacijsko-komunikacijska tehnologija i biotehnologija. Uspjeh u njihovoj primjeni u prije spomenutim tzv. tradicionalnim industrijama u velikoj će mjeri odrediti i ukupan stupanj uspješnosti razvoja industrije u cjelini, te će se kao takav posebno od strane države i poticati.

• Provedbene mjere

9.1. Industrijska politika
– Kod izrade Operativnih planova poticajnih mjera polazit će se od dostignutog stupnja razvoja i potencijala pojedinih sektora za izvoz, pozitivnih rezultata dosadašnjih pregovora RH sa EU na području industrijske politike, te preuzetih obveza iz sklopljenih međunarodnih ugovora kao što su članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. 
– Zbog prije istaknute važnosti, te utjecaja na ukupno gospodarstvo, kao prioriteti buduće industrijske politike posebno se ističu: prehrambena industrija, brodogradnja, drvna industrija, tekstilna industrija, industrija čelika i metaloprerađivačka industrija, te industrija kože i proizvoda od kože. 
– Osigurat ćemo povećanje konkurentnosti industrije nastavkom gospodarskih reformi usmjerenih na izgradnju povoljnijeg gospodarskog okružja, te izradom sektorskih operativnih planova državnih potpora navedenih sektora za koje se ocjenjuje da bi u srednjoročnom razdoblju mogli donijeti kvalitetne pomake te promijeniti i preobraziti hrvatsku prerađivačku industrijsku strukturu. 
– Sukladno europskoj praksi poticanja industrijskog razvoja putem ulaganja u obrazovanje i industrijske inovacije, poseban ćemo naglasak dati na potpore za razvoj novih industrijskih proizvoda utemeljenih na razvoju, istraživanju i inovacijama. Pokretanjem sektorskih programa istraživanja, razvoja i inovacija  očekuje se povećanje primjene rezultata istraživanja u industriji putem povećanja povezanosti industrijskog sektora i istraživačke zajednice. Spomenuti cilj se namjerava ostvariti pokretanjem sektorskih projekata povećanja konkurentnosti. Sukladno praksi u EU takvi projekti će primarno biti namijenjeni industriji odnosno zajedničkim konzorcijima sastavljenim od predstavnika velikih, srednjih i malih poduzetnika i predstavnika istraživačke zajednice. Ukupna vrijednost takvih projekata planira se u razdoblju 2008. – 2013. povećati do razine od 25% od ukupnih državnih potpora koje se planira izdvojiti za istraživanje i razvoj. Za provođenje sektorskih programa razvoja, istraživanja i inovacija za potrebe industrije bit će zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje će programe povoditi u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i športa i Ministarstvom financija. Dodatno, da bi unaprijedilo svoje sadašnje organizacijske mogućnosti za provedbu tih projekata u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ustrojit će se poseban Sektor za tehnologijski razvoj. 
– Kao bitna mjera za povećanje konkurentnosti domaće industrije započet će se i aktivnosti na planu unapređenja sustava obrazovanja u skladu sa potrebama industrije. Kao ključni ciljevi u odnosu na obrazovanje za potrebe industrije ističu se:
• povećanje broja visokoobrazovanih u radnoj snazi u industriji, 
• osuvremenjivanje strukovnog obrazovanja  u skladu s gospodarskim potrebama,
• aktivnosti prekvalificiranja ili do-kvalificiranja aktivne radne snage, 
• jačanje aktivne uloge tržišta rada u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom.

9.1.1. Tekstilna industrija
Sektor je vrlo značajan za regionalni razvoj jer ga karakterizira velika rasprostranjenost kapaciteta u gotovo svim hrvatskim županijama. Posebno je značajna prisutnost sektora u Varaždinskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj  i Karlovačkoj županiji. Udio prihoda od prodaje, za sektor proizvodnje tekstila i proizvoda od tekstila kretao se u proteklom razdoblju oko razine od 3,3%, a udio u  bruto dodanoj vrijednosti  4,7% od ukupne industrije RH.
Usprkos stalnom rastu, sektor tekstila bilježi smanjenje porasta  prodaje proizvoda na prosječnoj godišnjoj razini koja se u  proteklom razdoblju kretala u rasponu od 7% – 12%.  Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod  sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 9,1 do 14,2 milijardi kuna. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Otprilike 70% proizvodnje sektora se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
S obzirom na prethodno istaknuti značaj, Vlada Republike Hrvatske je 25. listopada 2007. usvojila Razvojnu strategiju hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008.-2015. U skladu sa strategijom pokrenut ćemo razvojne programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 627 milijuna kn do 2012. godine. 
– Navedene potpore koristit ćemo za pokretanje projekata kakvi se provode u razvijenim članicama EU u kojima se realizacijom takvih projekata tekstilna industrija usmjerava u proizvodnju specijaliziranih proizvoda i naprednih tehnologija tekstila utemeljenih na istraživanju i razvoju s naglašenom važnošću kvalitete i funkcionalnosti proizvoda. 
– Sukladno Razvojnoj strategiji hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008. – 2015. poticat ćemo izvođenje sljedećih razvojnih programa:  
• Restrukturiranje i konsolidacija  poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki.

9.1.2. Industrija kože i proizvoda od kože
Sektor je značajan na nacionalnoj razini, zapošljava niže obrazovanu uglavnom žensku radnu snagu i djeluje kao socijalni amortizer. Udio prihoda od prodaje sektora proizvodnje kože i proizvoda od kože u ukupnoj industriji RH u posljednjim se godinama kreće na razini od  1,30%, koliko otprilike iznosi i udio u bruto dodanoj vrijednosti. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Najveći dio proizvodnje, otprilike 70% se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
U prethodnom razdoblju sektor je obilježio izrazito visoki rast prihoda. Taj rezultat, međutim, posljedica je rasta prodajnih aktivnosti malog broja proizvođača koji su uvođenjem nove tehnologije (strana ulaganja) i radom za poznatog kupca postigli značajne rezultate. Ostatak sektora u načelu ne karakteriziraju dobri rezultati, već se prije može govoriti o stagnaciji. Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 3,2 do 8,5 milijardi kuna. Uvažavajući značaj sektora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u studenom 2007. izradilo Strategiju razvoja industrije kože i proizvoda od kože za razdoblje 2008. – 2015. Strategija predviđa pokretanje razvojnih programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 207 milijuna kn do 2012. godine.
– Potporama ćemo osigurati nastavak rasta sektora u pogledu jačanja tržišne pozicije vlastitim brendiranim proizvodima te dizajniranjem visokomodne i visokokvalitetne obuće, koja  je cjenovno konkurentna.
– Sukladno Strategiji razvoja industrije kože i proizvoda od kože poticat ćemo izvođenje sljedećih programa: 
• Restrukturiranje i konsolidacija poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki,
• Sufinanciranje infrastrukture i zbrinjavanja industrijskog otpada. 

9.1.3. Industrija čelika, proizvoda od čelika, strojeva i uređaja 
Zbog svog značajnog izvoznog potencijala sektor čelika i sektor proizvodnje strojeva i uređaja zaslužuju posebnu pozornost u narednom srednjoročnom razdoblju u kome se kao jedan od bitnih gospodarskih ciljeva ističe jačanje izvoznih kapaciteta. Pozitivni pomaci ostvareni u privatizaciji željezara u Sisku i Splitu te TLM-u, u narednom se razdoblju namjeravaju proširiti na ostale dijelove metaloprerađivačke industrije za koju su slično kao i za navedena društva karakteristični problemi nagomilanih dugova i neučinkovitog upravljanja. 
– Unaprijedit ćemo upravljačke mehanizme u metaloprerađivačkoj industriji te uspostaviti uvjete za održiv i inovativan razvoj u sektoru kao i uštede u proizvodnji.  
– Posebno ćemo poticati ostvarenje pozitivnih učinaka povezivanjem velikih sa manjim poduzetnicima, osobito na projektima informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Loše financijsko stanje i velika fluktuacija informatičkih stručnjaka iz velikih sustava uzrokovali su relativno nepovoljno stanje na području informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Uspostavom suradnje velikih sustava sa malim i srednjim poduzetnicima iz područja IT sektora očekuje se stoga unapređenje konkurentnosti svih strana uključenih u projekte odnosno velikih sustava i srednjih i malih poduzetnika. 

9.1.4. Drvna industrija
S obzirom na značaj sektora prerade drva i proizvoda od drva koji u Republici Hrvatskoj ima veliki prerađivački potencijal zahvaljujući dostupnosti kvalitetne sirovinske osnove, te izvoznu orijentiranost finalnih proizvoda kao i iskustvo i tradiciju, 2004. godine donesena je Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira (NN 114/2004). Nastavno na Strategiju izrađen je Operativni program razvoja industrijske prerade drva koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 12. srpnja 2006. godine. Ovaj operativni program obuhvaća razdoblje (2006. – 2010.) u kojem bi se u ovaj sektor plasiralo ukupno 201 milijun kuna. Implementacijom programa, razvojem novih i poboljšanjem postojećih proizvoda uvođenjem novih tehnologija i tehnoloških procesa, implementacijom dizajna predviđa se rast prihoda u sektoru od najmanje 30% te rast broja zaposlenih od 20%.
– U 2007. godini – prvoj godini provedbe Operativnog programa, dodijeljeno je cca 41 milijun kuna sukladno programu te će se u iduće četiri godine nastaviti s provedbom ovog programa, sukladno sredstvima predviđenima za njegovu provedbu u Državnom proračunu.

• Temeljne postavke

Sigurna i kvalitetna opskrba energijom, štedljivost u potrošnji energije, širenje upotrebe obnovljivih i ekološki prihvatljivih energenata temeljna su polazišta energetske politike. Istodobno, geostrateški položaj Hrvatske njezina je najveća komparativna prednost u široj energetskoj slici Europe. Na tim prednostima i potencijalima nastavit će se provoditi razrađena, usklađena i ekološki svjesna energetska politika.

• Ciljevi

Naš energetski sustav usklađivat će se i povezivati s energetskim sustavom i tržištem Europske unije. Nastavit će se sigurna dobava energije za naš povećani industrijski razvoj, uz ostalo i povećanjem broja dobavnih pravaca.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Radi diversifikacije dobavnih pravaca prirodnog plina i povećanja energetske sigurnosti Republika Hrvatska će sudjelovati u gradnji novih dobavnih pravaca za prirodni plin: projekt Jonsko-Jadranskog plinovoda, povezivanju hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava kod Donjeg Miholjca, povezivanje hrvatskog i srpskog plinovodnog sustava te i u ostalim regionalnim projektima koji mogu dobaviti plin za Hrvatsku i povećati stratešku važnost Hrvatske u tranzitu prirodnog plina kao npr. projekti NABUCCO, Južni potok, Plavi potok i dr.
– Izgradit će se magistralni plinovod Bosiljevo – Split s pripadajućim regionalnim plinovodima i dovesti plin do stanovnika Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Na ovaj će se način izgraditi više od 600 kilometara plinovoda.
– Izgradit će se dva nova podzemna skladišta plina.
– Izgradit će se prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin.
– Promovirat će se ekološki prihvatljiva goriva, što uključuje intenzivnije korištenje prirodnog plina za grijanje i ukapljenog plina za pogon automobila.
– Dovršit će se modernizacija rafinerija Rijeka i Sisak, čime će se povećati kapacitet rafinerija i omogućiti proizvodnja naftnih derivata usklađena s najvišim europskim standardima kvalitete.
– Hrvatska će se uključiti u paneuropski naftovod kojim će se omogućiti transport nafte od Crnog mora do Zapadne Europe bez prekrcaja u lukama – čime se postižu gospodarski učinci bez opasnosti od onečišćenja Jadrana
– Intenzivirat će se ulaganja u proizvodnju električne energije, što znači dovršetak izgradnje jedne hidrocentrale, te dovršetak izgradnje termoelektrana na plin u Zagrebu, Sisku, Slavoniji i u Dalmaciji.
– Kroz izradu nove dugoročne strategije energetskog razvitka Hrvatske razmotrit će se mogućnost izgradnje elektrana koje koriste različite oblike energenata, a uzimajući u obzir diversifikaciju energenata i mogućnosti dobave energenata.
– Modernizirat će se mreža za distribuciju električne energije.
– Izgradit će se dvostruki dalekovod 400 kV Ernestinovo-Pecs i drugi prekogranični vodovi prema susjednim zemljama kako bi povećali mogućnost uvoza, izvoza i tranzita električne energije.
– Promovirat će se energetski učinkoviti sustavi putem kvalitetnije gradnje kuća i stanova i poticanjem primjene suvremenih energetski štednih tehnologija.
– Promovirat će se uporaba obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra, vode, energija biomase i biogoriva.
– Radi što racionalnijeg iskorištavanja svih vrsta mineralnih sirovina i geotermalnih voda te zaštite okoliša i prirode, izdavanje svih odobrenja i rudarskih koncesija za istraživanje i eksploataciju svih vrsta mineralnih sirovina, geotermalnih voda vršit  će se na regionalnoj i državnoj razini. 
– Pristupit će se izgradnji geotermalnih elektrana (Kutnjak-Lunjkovec, Bjelovar).
– Promovirat će se održiva proizvodnja biogoriva radi što većeg korištenja u transportu u cilju zaštite okoliša.
– Nastavit će se daljnji razvoj poslovnog sustava HEP-a (restrukturiranje, privatizacija…) u cilju zaštite nacionalnih interesa i u skladu s Europskim smjernicama.
– Kod moguće daljnje privatizacije INA-e maksimalno će se voditi računa o zaštiti strateških interesa Hrvatske u INA-i i zadržati minimalno 25%+1 dionicu u vlasništvu Hrvatske.
– Cijene energenata (električna energija, plin, toplina) postupno će u periodu 3-5 godina dostići realne tržišne cijene i pri tome maksimalno voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva.
– Kroz strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama definirat će se iznos koncesijskih naknada do 10% (u skladu s praksom zemalja članica Europske unije) za korištenje energetskih mineralnih sirovina (ugljikovodika i geotermalne vode), dok će se model raspodjele definirati u strategiji tako da se prihodi od naknade dijele između jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine), jedinica regionalne uprave (županije) i države. – Rok: prvo polugodište 2008. godine.

• Temeljne postavke

Republika Hrvatska je bogata nacionalnim prirodnim bogatstvima poput izvora vode, rijeka, jezera, mora i šuma. Ona su opće dobro i njima će i u budućnosti strateški upravljati Republika Hrvatska. Vlada će dati punu pozornost očuvanju šuma u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvoću života kao i očuvanju kvalitete i zaštite vode na korist gospodarstva i građana.
Republika Hrvatska je obdarena velikom raznolikošću staništa, razlikujemo preko 60 šumskih zajednica te oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. Naše su šume međunarodno priznate zbog činjenice da je 95% šumskog područja prirodnog sastava na što je značajan utjecaj imala 150-godišnja tradicija šumske struke i znanosti. Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost održivom gospodarenju svih šuma i odmak od tradicionalnog koncepta održive proizvodnje drva i jednakog vrednovanja okolišnih i društvenih vrijednosti šuma. U šumarskoj politici postoji svijest da poboljšano gospodarenje šumama stvara novu proizvodnju dobara i usluga, pomažući na taj način stvaranje dodatnih radnih mjesta i dohodaka, te tako u većoj mjeri pridonosi razvoju ruralnih područja.
Očuvanje kvalitete vode, sprečavanje onečišćenja, uključujući i zbrinjavanje otpadnih voda te osiguravanje adekvatne i stabilne opskrbe u skladu s europskim standardima o zaštiti okoliša i kvaliteti vode, naši su strateški prioriteti. 

• Provedbene mjere 

7.1. Šume
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– analizirat ćemo ostvarenje Nacionalne šumarske politike i strategije te pristupiti izradi Nacionalnog šumarskog programa za sljedeće razdoblje;
– uskladit ćemo Zakon o šumama s europskom regulativom;
– dovršit ćemo Prvu nacionalnu inventuru šumskih resursa;
– poticat ćemo veću uporabu drva u ukupnom gospodarstvu RH;
– uskladit ćemo zapošljavanje šumarskih kadrova i obrazovni sustav;
– zabranit ćemo prodaju državnog šumskog zemljišta;
– privremeno ćemo ograničiti prodaju privatnog šumskog zemljišta 12 godina nakon ulaska u EU;
– poticajnim mjerama pokrenut ćemo pošumljavanje površina koje do sada nisu bile pod odgovarajućom šumskom vegetacijom čime će se steći uvjeti korištenja šumske biomase te dodatno zapošljavanje u ruralnim područjima;
– intenzivirat ćemo razminiravanje šuma i šumskih zemljišta kako bi se stavio u funkciju nedostupni etat čime bi bilo više sirovine za potrebe drvne industrije;
– uspostavit ćemo Institut služnosti za stočarstvo i ribarstvo na neobraslom šumskom zemljištu po istom načelu kao što se provodi za podizanje trajnih nasada;
– započet ćemo restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. s ciljem stvaranja profitabilnog šumarskog trgovačkog društva koje upravlja prirodnim resursima na ekološko potrajan način, orijentirano prema tržištu i kupcima, komercijalno motivirano i socijalno odgovorno;
• glavne teme restrukturiranja:
o organizacija Hrvatskih šuma i povećanje učinkovitosti (stupanj decentralizacije, udruženje sredstava, raspodjela dobiti, broj razina organizacije, međusobni odnosi, smanjenje troškova, povećanje prihoda, razvoj novih djelatnosti);
o upravljanje ljudskim resursima;
o izdvajanje dijelova poduzeća i privatizacija opreme i aktivnosti;
o razvoj privatnog poduzetništva u šumarstvu usmjeriti k uspostavljanju partnerskih odnosa poduzeća koje gospodari šumama i poduzetnika u svrhu otvaranja novih radnih mjesta u ruralnom području.
– potaknut ćemo podizanje razine gospodarenja za šume u privatnom vlasništvu, osnivanje udruga privatnih šumoposjednika, okrupnjavanje privatnih šumskih posjeda, edukacije vlasnika, dodjele subvencije šumoposjednicima kroz ulaganje u šumu;
– jačat ćemo kapacitete Šumarske savjetodavne službe.
– razvit ćemo nove modele gospodarenja i započeti s pilot projektima, tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva na tri lokacije – kada se vidi učinak ovog pilot projekta, donijet će se odluka kako nastaviti s provedbom ove mjere;
– podići ćemo kvalitetu usluga u šumarstvu kroz proces licenciranja izvoditelja radova;
– redefinirat ćemo poslovne procese i uskladiti ih s licenciranjem.

7.2. Vode
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– osigurat ćemo priključenost na javne vodoopskrbne sustave za dodatnih 400.000 građana, čime će voda iz javnih izvora biti dostupna za 90 posto hrvatskih građana. 
– dovršit ćemo projekte izgradnje vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, regionalnog vodovoda Hrvatsko zagorje, regionalnog vodovoda Dalmacije i regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Mljet-Lastovo.
– izgradit ćemo ili započeti, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda za sva naselja veća od 10.000 stanovnika.
– osigurat ćemo povećanje priključenosti na sustave za pročišćavanje otpadnih voda sa sadašnjih 20 posto na 50 posto stanovništva. To znači dovršiti izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda za područje Osijeka, Karlovca, Knina, Drniša, Slavonskog Broda, Vukovara i svih većih gradova na obali.
– navodnit ćemo najmanje 60.000 ha u čemu će odlučan poticaj dati dovršetak prve faze izgradnje kanala Dunav – Sava.
– završit ćemo i čišćenje kanala 3. i 4. reda kakvih je ukupno 26.000 kilometara, čime će se riješiti problem viška oborinskih voda i poplave u određenim godišnjim dobima, ali stvoriti uvjeti i za nove navodnjavane površine.
– poticat ćemo višenamjensko iskorištenje geotermalnih izvora.

• Temeljne postavke

Zaštita okoliša temeljni je preduvjet dugoročnog i održivog razvoja. Hrvatska ima u europskim razmjerima dobro očuvan okoliš i zadaća je našeg naraštaja osigurati čuvanje i daljnje poboljšanje kvalitete okoliša u kojem živimo. Suočeni s globalnim posljedicama čovjekova utjecaja na okoliš, naznakama klimatskih promjena i globalnog zatopljenja čuvanje okoliša znači čuvanje naše budućnosti i našeg načina života. Uvođenje reda u prostor i okoliš te sprečavanje njihove daljnje devastacije u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja jamstvo su naše konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu. U nadolazećem mandatu intenzivirat ćemo rad na zaštiti i unapređenju prostora i okoliša.

• Ciljevi

– Očuvati okoliš u Hrvatskoj te kroz politiku održivog razvoja iskoristiti kvalitetu okoliša kao razvojnu šansu.
– Zaštiti prirodu od unosa genetski modificiranih organizama i proglasiti do 15% površine RH zaštićenim područjem.
– Potaknuti razvoj samozapošljavanja kroz ekopoljoprivredu i ekoturizam i korištenje obnovljivih izvora energije.

• Provedbene mjere

6.1. Institucionalni okvir
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva u zaštiti okoliša i dalje pratiti rad Agencije za zaštitu okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnog zavoda za zaštitu prirode, javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, te posvetiti posebnu pažnju položaju i učinkovitosti navedenih subjekata. – Kontinuirano
– jačati inspekcijske službe kroz zapošljavanje novih inspektora i njihovo opremanje. – Kontinuirano
– primjenjivati načelo „zagađivač plaća“ i osigurati izdvajanje dijela sredstava koja plaćaju zagađivači u Programe jedinica lokalne i regionalne samouprave područja gdje je onečišćenje nastalo. – Rok: 30. lipnja 2008. godine.

6.2. Pravni okvir
Za provedbu programa zaštite okoliša i održivog razvoja uskladit će se potrebni zakonski i podzakonski akti, kao i strategije i programi. Kroz ovu djelatnost treba:
– donijeti novu strategiju i program prostornog uređenja RH u kojoj će se isključiti mogućnost izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u RH (Trgovska gora) i ukloniti sve sukobe u prostoru;
– isključiti mogućnost uvođenja GMO u prirodu (zabraniti ispuštanje živih GMO organizama u okoliš, zabraniti sjetvu GMO sjemena pa i u pokusne svrhe; proizvodi koji se nađu na tržištu, a sadržavaju GMO moraju biti jasno deklarirani bez obzira na postotak onečišćenja; sa susjednim zemljama pokrenuti stvaranje zone slobodne od GMO-a; certificirati laboratorije za analizu GMO-a);
– donijeti Strategiju proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije uključujući i održivu proizvodnju biogoriva. – Rok: kraj 2008. godine
– izraditi planove upravljanja Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode. – Rok: kraj 2010. godine
– zaštititi rijeke Unu, Muru, Dravu, Mrežnicu, u kategoriji regionalnih parkova – Rok: preventivna zaštita do kraja 2008. godine, konačna zaštita prema zakonskoj obvezi
– nastaviti i osnažiti međunarodne aktivnosti na proglašenju Jadrana „Posebno osjetljivim područjem“. – Kontinuirano
– prilikom izrade podzakonskih akata utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te Zakonom o zaštiti okoliša posebnu pažnju posvetiti procedurama kod izvješćivanja i sudjelovanja javnosti kod postupaka procjene i strateške procjene utjecaja na okoliš, te uvesti obvezu provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za vojne aktivnosti i objekte. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– u Strategiju prostornog uređenja RH, te Strategiju ispunjavanja ciljeva Kyotskog protokola uključiti i strateške pretpostavke prometnog razvitka i pritiska prometa na okoliš. – Rok: kraj 2008. godine
– donijeti novu Strategiju upravljanja vodama RH. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– donijeti zakonski propis o zaštiti od svjetlosnog zagađenja uzimajući u obzir energetsku učinkovitost. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– izmijeniti i dopuniti Zakon o ionizirajućem zračenju. – Rok: kraj 2008. godine.
– u suradnji s DUZS izraditi operativni program za zaštitu i spašavanje i uključiti ga u sustav zaštite okoliša. – Rok: kraj 2008. godine.
– u svrhu efikasne provedbe Programa zaštite okoliša i zaštite prirode treba donijeti izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, ali i Zakona o prekršajima te Zakona o kaznenom postupku, kako bi se omogućilo učinkovito kažnjavanje zagađivača i prekršitelja u području zaštite okoliša. – Rok: kraj 2008. godine.
– izmjenama i dopunama relevantnih zakona utvrdit će se pravni temelj za uvođenje naknade vlasnicima za umanjenu vrijednost nekretnina koju će plaćati veliki onečišćivači čije emisije prelaze granične vrijednosti emisija u okoliš sukladno direktivama EU. – Rok: 2008. godine
– obvezati MPŠVIG da prilikom izdavanja suglasnosti općinama i gradovima za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na zaštićenom području obvezno zatraže suglasnost Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

6.3. Financiranje i poticajne mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– angažirati više sredstava za financiranje programa zaštite okoliša, uključujući mogućnost za ispunjenje obveza lokalne samouprave na financiranju programa i planova zaštite prirode.
– cilj je dosegnuti godišnje izdvajanje za sve programe u području zaštite okoliša iz svih izvora: Državnog proračuna, izvanproračunskih prihoda, međunarodnih financijskih organizacija i fondova EU na razini od oko 6% u odnosu na Državni proračun.
– financijskim instrumentima osigurati uvođenje poticajnih mjera za smanjenje zagađenja, za čistiju proizvodnju, te proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije i biogoriva.
– uvođenje subvencija za lokalno stanovništvo koje živi u zaštićenim područjima, a doprinosi očuvanju ekološke mreže.

6.4. Provedbene mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– u svrhu zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti organiziranim aktivnostima poticati svijest o okolišu i o dobrobiti životinja, educirati lokalno stanovništvo u očuvanju prirode i okoliša, razvijati odnose s nevladinim organizacijama i pomoći sufinanciranje posebnih programa i edukacije civilnog društva u promicanju poslovno odgovornog gospodarstva.
– povećati izdvajanja sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske efikasnosti za nevladine udruge koja se bave zaštitom okoliša temeljem kandidiranih i provedenih programa uz obavezan instrument praćenja i izvješćivanja o izvršenju programa.
– nastaviti kontinuirano s:
• modernizacijom tvorničkih postrojenja (rafinerije nafte Sisak i Rijeka, Petrokemija Kutina i dr.);
• uspostavom nacionalnih i lokalnih mreža mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka (Sisak, Kutina, Molve, Rijeka, Zagreb i Slavonski Brod);
• sanacijom postojećih neuređenih i divljih odlagališta otpada te zbrinjavanjem otpada kroz odvojeno skupljanje, sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske;
• sanacijom „crnih točaka“ (Glinica Obrovac, Koksara Bakar, Lemić brdo, TEF, Mravinačka kava; Fosfogips Kutina i dr.);
• dogovorom o zbrinjavanju nuklearnog otpada NE Krško sa Republikom Slovenijom;
• izgradnjom sustava vodoopskrbe i odvodnje u svim općinama i gradovima u skladu sa Strategijom upravljanja vodama RH;
• izgradnjom uređaja za obradu otpadnih voda u industriji i hotelima, s posebnim naglaskom na zaštićena područja.

• Temeljne postavke

Moderno društvo zahtijeva modernu infrastrukturu koja će povezati tržišta i ukloniti prometnu izoliranost kao uzrok gospodarske nerazvijenosti. Izgradnja prometne infrastrukture temeljna je pretpostavka i poticaj ujednačenom razvoju svih naših krajeva. Naš zemljopisni položaj osobito naglašava potrebu prometnog integriranja zemlje, a povezivanje našega prometnog sustava s europskim pravcima nezaobilazna je sastavnica konkurentnog nastupa našega gospodarstva na europskom tržištu.

• Ciljevi

Posebnu pozornost posvetit ćemo razvoju prometne infrastrukture u RH. Prometnu infrastrukturu, bez obzira na njene posebne cjeline treba razvijati kao integralni oblik. Pod tim pojmom podrazumijeva se da se na pojedinim područjima razvijaju one grane prometa koje su međusobno kompatibilne te se međusobno nadopunjavaju. To nipošto ne znači da razvoj jedne grane znači usporavanje razvoja ili investicijskog ciklusa druge grane ili oblika. Naprosto treba postići što efikasniji i ravnomjerniji razvoj cijelog teritorija RH, a prometna infrastruktura je prethodnica uspješnog razvoja pojedinog područja, regije, a time i cijele države.
Nužno je nastaviti investirati u infrastrukturu, ali na način da se pojedini investicijski ciklusi smanje i brže stave u funkciju. Budući da bi bilo štetno postojeće projekte usporavati ili zaustavljati, u sljedećem četverogodišnjem periodu nužno je definirati prioritete u prometnoj infrastrukturi. Hrvatska kao tranzitna i turistička zemlja mora razvijati sve oblike prometne infrastrukture i to na način da se u što kraćem roku pojedine dionice stavi u funkciju te na taj način doprinese gospodarskom razvoju RH uz ubrzani povrat uloženih sredstava.

• Provedbene mjere

5.1. Cestovni promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Nastaviti razvijati mrežu auto-cesta, spojeve gradova i obilaznice većih gradova, mostova (Pelješki most i dr.) definiranih važećim Programom izgradnje i održavanje javnih cesta u RH za razdoblje 2005. – 2008, a osobito će se u narednom razdoblju, između ostalih, realizirati i sljedeći projekti:
• auto-cesta Split – Dubrovnik;
• auto-cesta Sredanci – Osijek – Beli Manastir;
• puni profil Istarskog ipsilona;
• dovršiti puni profil auto-ceste Rijeka – Zagreb;
• dovršiti druge cijevi tunela Sv. Rok i Mala kapela;
• realizirati auto-cestu Zagreb – Sisak;
• realizirati auto-cestu Rijeka – Žuta Lokva;
• brza četverotračna cesta Vrbovec – Bjelovar – Virovitica;
• brza četverotračna cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica;
• brza četverotračna cesta Varaždin – Krapina;
• brza cesta na pravcu Podravske magistrale;
• brza cesta Trogir – Omiš;
• spojne ceste prema graničnim prijelazima (kao primjerice Ilok – Lipovac –Gunja…);
• spojna četverotračna cesta Varaždin – auto-cesta; 
• asfaltirati i pojačano održavati državne ceste;
• napraviti preraspodjelu sredstava u korist županijskih uprava za ceste ili proračuna jedinica lokalne samouprave u skladu s planom i programom održavanja i izgradnje cesta koji prije toga mora biti usuglašen s Hrvatskim cestama na način da se u sljedećem razdoblju poveća njihov prihod koji dobivaju od države za najmanje 70% na godišnjoj razini.
– Povećati sigurnost na cestama na način da se što više prometa usmjeri na auto-ceste na način:
• da se uvede „zimska“ i „ljetna“ tarifa za cestarine na auto-ceste;
• da se uvede godišnja „pretplata“ za korištenje auto-cesta s popustom od najmanje 50% sadašnje pretplate;
• da se nakon dvogodišnjeg praćenja modela „pretplata“ razradi nove modele naplate na svim naplatnim pravcima, a s ciljem smanjenja gužvi;
• da se pojačana kontrola iza 23 sata za vozače početnike s vozačkom do 5 godina;
• da se pooštre kriteriji za stjecanje vozačke dozvole kontrolom kvalitete autoškola.

5.2. Željeznički promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture sukladno strategiji prometnog razvitka RH, omogućavajući Hrvatskim željeznicama konkurentnost s ostalim vidovima prometa. Jednako tako, nastavit ćemo i privatizaciju nefokusiranih djelatnosti. Zaostajanje kapitalnih ulaganja u infrastrukturu u prethodnom razdoblju te dosadašnji oblik subvencioniranja od preko 1,8 milijardi kuna godišnje treba promijeniti na način da se poveća udio kapitalnih investicija i to na sljedećim projektima:
• projektiranje i razvoj prigradskih željeznica (kao primjerice Sveti Ivan Žabno – Gradec…);
• izgradnja prigradske željezničke infrastrukture;
• projektiranje i fazna izgradnja dvokolosječne nizinske željezničke pruge na relaciji Rijeka – Zagreb – mađarska granica uz maksimalno korištenje domaće elektroindustrije;
• zaštita svih cestovno – željezničkih prijelaza u sljedeće 4 godine;
• elektrifikacija svih željezničkih koridora;
• izgradnja željezničkog tunela kroz Učku i povezivanje s Pulom;
• projektiranje i izrada studije opravdanosti povezivanja luke Ploče sa Splitom te početak pripremnih radova.
– Za realizaciju „projekta željeznice“ nužno je u sljedećem mandatu Vlade osigurati sredstva od oko 2,8 milijardi eura.

5.3. Zračni promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Zračni promet u Republici Hrvatskoj treba organizirati na način da središnja zračna luka, Zračna luka Zagreb, postane čvorište zračnog prometa ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za širu regiju. Da bi se taj cilj postigao, potrebno je uvesti više direktnih linija s ciljem boljeg povezivanja Zagreba s gradovima u regiji, ali i uvesti operatora koji će Zagreb direktno povezati s većinom europskih metropola te naposljetku obavljati i prekooceanski promet.
– Realizirati projekt nove Zračne luke Zagreb po jednom od sljedećih modela:
• „vlasničkom ključu“,
• koncesijskom modelu ili
• uz uvođenje strateškog partnera.
– Jadranske zračne luke trebaju i dalje poticati direktne linije u funkciji turizma, dok Zračna luka Osijek uz putnički treba brži razvoj potražiti i u razvitku kargo prometa.
– Hrvatsku kontrolu zračnog prometa je potrebno pozicionirati kao vodeći subjekt u svojoj djelatnosti u jugoistočnoj, odnosno središnjoj Europi, kako u sadašnjim, tako i u novim okolnostima, kada europski zračni promet bude podijeljen u funkcionalne blokove (FAB-ove).
– Potrebno je završiti ustroj Agencije za zračni promet i prenijeti joj javne ovlasti po pitanju obavljanju stručnih poslova i regulacije na tržištu. 
– Treba iskoristiti stručni potencijal Croatia Airlinesa i Zrakoplovnog tehničkog zavoda te razvijati djelatnost održavanja zrakoplova stranih operatora u RH. 
– Omogućiti iskorištavanje potencijala koji imaju sportske luke i aero-klubovi, kroz pomoć u izgradnji infrastrukture sportskih zračnih luka s državne razine. 
– Za zračne luke za koje nema ekonomske opravdanosti postojanja, a nisu od nacionalnog interesa za razvoj zračnog prometa, potrebno je omogućiti njihov razvoj kroz povezivanje sa strateškim partnerima zajedničkim ulaganjima izvan proračunskog sustava.

5.4. Pomorstvo
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– kao pomorska zemlja posebnu pozornost posvetiti razvoju pomorstva u svim segmentima, od lučke infrastrukture, modernizacije pristaništa, izgradnje trajekata u domaćim brodogradilištima, unaprjeđenje brzobrodskog povezivanja kopna i otoka i samih otoka;
– promijeniti način sufinanciranja brzobrodskih linija, donijeti novu zakonsku regulativu za korištenje i upravljanje pomorskim dobrom kao javnim dobrom od posebnog interesa i donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama s naglaskom na:
• određivanje pomorskog dobra (ucrtavanjem u katastarske karte) kao i određivanje lučkog područja i pojednostavniti način dodjele koncesija;
• rješavanju imovinsko-pravnih sporova na pomorskom dobru omogućavanjem prioritetne koncesije do pune amortizacije odnosno maksimalno 30 godina;
• upisu pomorskog dobra kao općeg dobra u zemljišne knjige;
• provođenju postupka izvlaštenja na pomorskom dobru.
– posebnu pozornost posvetiti zaštiti Jadrana koji je po definiciji zatvoreno more razvijajući sustav nadzora i zaštite;
– u okviru zaštite Jadrana kao prirodnog bogatstva RH ustrojiti obalnu stražu uz redefiniranje uloge i pozicije lučkih kapetanija;
– unaprijediti sustav obrazovanja pomoraca za potrebe RH sufinanciranjem deficitarnih zanimanja u pomorstvu. Potrebno je uvesti beneficirani radni staž za pomorce;
– izgraditi specijalizirane lučke kapacitete.

5.5. Promet unutarnjim vodama
U sljedećem mandatu Vlade posebnu pozornost treba posvetiti razvoju plovnih putova i luka na rijekama, a od prioriteta treba istaknuti:
– označavanje plovnih putova na rijekama;
– održavanje postojećih plovnih putova (prioritet Sava);
– poduzeti nužne radnje u cilju omogućavanja plovnosti Save do Zagreba;
– izgradnja lučkih kapaciteta na Dunavu (Vukovar, Ilok), Savi (Slavonski Brod, Sisak, Zagreb) i Dravi (Osijek);
– izgradnja višenamjenskog kanala Sava – Dunav.

5.6. Telekomunikacije i pošta
U sljedećem razdoblju područje telekomunikacija očekuje snažan tehnološki skok na području širokopojasnog pristupa komunikacijskim uslugama. Iako se na ovom području ne očekuju znatnija proračunska ulaganja, da ne bi došlo do zaostajanja u razvoju nužno je stvoriti novi zakonski i regulatorni okvir koji će omogućiti razvoj telekomunikacijskog tržišta.
– Kao mjere potpore nužno je:
• donijeti novi zakon o elektroničkim komunikacijama – Rok: I. tromjesečje 2008. godine;
• objediniti regulatorne funkcije telekomunikacija i poštanskog prometa u jedinstveno regulatorno tijelo; • jačati ulogu zaštite potrošača;
• omogućiti kvalitetnije korištenje DTK kroz jedinstveni mehanizam razvoja i upravljanja;
• kvalitetno i transparentno upravljati kompletnim RF spektrom;
• izraditi planove DVB-T i dodijeliti koncesije za emitiranje;
• nastaviti s poticajima u širokopojasni pristup na područjima gdje operatori nemaju ekonomskog interesa (ruralna područja, otoci, područja od posebne skrbi);
• omogućiti vlasništvo nad DTK i jedinicama lokalne uprave i samouprave;
• razmotriti mogućnost transformacije OiV-a iz trgovačkog društva u javnu ustanovu (implementacijom DVB-T, razvojem interaktivne TV, sačuvati kapacitete OiV kao infrastrukturu od posebnog nacionalnog interesa);
– Hrvatsku poštu je potrebno restrukturirati na način da se počinju uvoditi suvremene poštanske tehnologije i razvijati nove djelatnosti srodne poštanskoj (uvođenje hibridne pošte, prodaja osiguranja, platni promet itd.). Proces restrukturiranja Hrvatske pošte treba provesti u roku od 2 godine, tj. prije liberalizacije poštanskog tržišta u Europi, a njega je potrebno provesti u tijesnoj suradnji sa sindikatima. Hrvatska pošta treba iskoristiti potencijal koji ima i za 4 godine postati regionalni tržišni lider u jugoistočnoj Europi.

• Temeljne postavke

Ustavom Republike Hrvatske (NN 41/01 – pročišćeni tekst) i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05) utvrđeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S ostvaruju prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza koji se dijele između države, općina/gradova i županija te od pomoći iz državnog i lokalnih proračuna. Uz navedeno moguće je ostvarivanje i primitaka po osnovi zaduživanja. Prema članku 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga.
U skladu s odredbama članka 67. i 68. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi JLP(R)S:
– moraju upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina,
– imaju prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu.
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a županije poslove od (područnog) regionalnog značaja.
Proces decentralizacije započeo je u 2001. godini kada je na JLP(R)S preneseno upravljanje i financiranje funkcija školstva (osnovne i srednje škole), zdravstva i socijalne skrbi te vatrogastva. Prenošenje financiranja pratilo je i prenošenje prihoda na lokalnu razinu te su JLP(R)S na koje su prenesene navedene funkcije dobile i dodatni udio u porezu na dohodak za tu namjenu koji se u 2007. godini povećava s 10,4% na 12%. Onim jedinicama kojima iznosi iz dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dovoljni za financiranje decentraliziranih funkcija prema minimalnim financijskim standardima dodatno se daju sredstva iz Državnog proračuna iz fonda izravnanja.
Osim sredstava za decentralizirane funkcije središnja država daje pomoći JLP(R)S na područjima od posebne državne skrbi prema kriterijima utvrđenim zakonskim propisima (Zakon o izvršavanju državnog proračuna i posebni zakoni).
Uz ova sredstava pomoći, preko nadležnih ministarstava financiraju se različiti programi regionalnog razvoja: programi poticanja gospodarstva i poduzetništva, programi ulaganja u kulturu, ulaganje u obnovu zdravstvene infrastrukture, izgradnja škola i športskih dvorana, programi razvoja otoka i brdsko-planinskih područja te područja od posebne državne skrbi, programi obnove i razvoja komunalne infrastrukture, razvoj vodoopskrbe, sufinanciranje županijskih i lokalnih cesta.

• Ciljevi

Temeljni cilj strategije fiskalne decentralizacije je da se postepeno, a najkasnije u Proračunu za 2011. godinu dođe do odnosa da je udio prihoda poslovanja JLP(R)S najmanje 20% prihoda poslovanja središnjeg proračuna zbrojenog s prihodima poslovanja JLP(R)S, uz tendenciju rasta udjela izvornih prihoda JLP(R)S u prihodima poslovanja JLP(R)S, a provodi se u dva dijela, i to:
1. Za potpore izravnanja:
a) do 25% u 2009. godini
b) do 30% u 2010. godini
c) do 35% u 2011. godini
• Navedeni postoci Potpore izravnanja mogu se mijenjati uz suglasnost oba partnera nakon izrade kriterija sukladno ovom Sporazumu 
2. Razlika do najmanje 20% prihoda poslovanja središnjeg proračuna zbrojenog s prihodima poslovanja JLP(R)S, nakon što se realiziraju Potpore izravnanja, koristi se za Potpore općinama, gradovima i županijama za razvojne programe i projekte, te decentralizirane funkcije.
Novi pristup nastavku decentralizacije i načinu financiranja JLP(R)S jest iskorak koji Republiku Hrvatsku dovodi među zemlje s najboljom praksom u ovom području uspostavljenoj na razini Europske unije.
Cilj je gospodarski ojačati i razviti područja koja su ispod prosjeka kako bi došli na razinu razvijenih područja te stvoriti atmosferu uspješnog rada, konkurentnosti i izvrsnosti.

• Provedbene mjere

1.1. Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– usvajanje Povelje o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u cijelosti. – Rok: prvo tromjesečje 2008.
– usvajanje Strategije regionalnog razvoja RH. – Rok: do 1. svibnja 2008. 
– usvajanje Zakona o regionalnom razvoju RH. – Rok: do 31. prosinca 2008.
– osnovati zajednički tim koji će izraditi Strategiju fiskalne decentralizacije i Zakon o financiranju JLP(R)S. – Rok: do 30. lipnja  2008. godine
– strategija fiskalne decentralizacije temeljit će se na modelu dvije vrste potpora:
1. Potpore općinama, gradovima i županijama za razvojne programe i projekte i decentralizirane funkcije, a koje se dodjeljuju prema programima putem Nadležnog ministarstva.
2. Potpore za izravnanje – potpore koje se dodjeljuju direktno općinama i gradovima bez određene namjene dodijeljenih sredstava osim uz uvjet da se ta sredstva izravnanja ne smiju trošiti za materijalne rashode (plaće i sl.), te uz obvezu da općine i gradovi izvijeste o načinu i namjeni trošenja tih sredstava kao temelj za analizu uspješnosti potpora. Kriteriji dodjele nelinearnih potpora izravnanja odredit će se Strategijom decentralizacije, a realizirat će se kroz Zakon o financiranju JLP(R)S. Temelj za Strategiju fiskalne decentralizacije i Zakona o financiranju je dokument CARDS 2002 Projekt Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj – broj ugovora 108779.
– temeljem Strategije fiskalne decentralizacije izraditi, usuglasiti i prihvatiti Zakon o financiranju JLP(R)S koji će stupiti na snagu 1. 1. 2009. odnosno s proračunom 2009. godinu, te će biti akceptiran i u fiskalnim projekcijama Proračuna za razdoblje mandata Koalicijske Vlade. – Rok: do kraja 2008. godine
– utvrđeno je da se za minimalni standard izravnanja kao jedan od kriterija koristi i odnos prihoda po stanovniku JLP(R)S u odnosu na prosječni prihod po stanovniku na razini RH.
– sredstva fiskalne decentralizacije osigurat će se počevši s Proračunom 2009. kako bi se u Proračunu 2008. omogućio završetak programa i projekata u tijeku.
– stranke su isto tako suglasne da Proračun 2008. neće preuzimati nove financijske obveze bez međusobne suglasnosti kako bi se ostavilo prostora za financijsku decentralizaciju koja počinje 1. 1. 2009. godine i nastavlja se trendom rasta sukladno fiskalnim i drugim kretanjima do kraja mandata.
– proces decentralizacije i financiranja JLP(R)S iz središnjeg proračuna nastavit će se, i to temeljeno na programima usmjerenim otklanjanju neujednačenosti među JLP(R)S i poticanju njihova gospodarskog rasta i razvoja.
– za navedeno potrebno je utvrditi ovlasti (funkcije i programe) koje će se prenijeti na JLP(R)S, kriterije temeljem kojih će se definirati njihovo prenošenje kao i kriterije temeljem kojih će se izračunavati dodatna sredstava koja će JLP(R)S dobivati.
– pri tom će imati u vidu važnost jednostavnosti formula po kojima se visina sredstava dodatnog financiranja izračunava te stabilnost i sigurnost u dobivanju tih sredstava. Svaka JLP(R)S moći će sama unaprijed izračunati kolika sredstva može očekivati, a predviđene pomoći utvrdit će se za period duži od godinu dana – barem za razdoblje 2-3 godine kako bi JLP(R)S mogle strateški određivati smjernice razvoja u svom proračunu.
– pred Republikom Hrvatskom je donošenje Nacionalnog strateškog referentnog okvira koji je krovni makroekonomski dokument u kojem se definiraju smjernice, između ostalog, i regionalnog razvoja. Paralelno radit će se na sastavljanju i donošenju Programa regionalnog razvoja koji treba biti usklađen s razvojnim planovima regija. Povezivanje i donošenje ovih akata traži jasno uspostavljanje komunikacije između središnje države i JLP(R)S jer proces utvrđivanja daljnjeg razvoja i smjera u regionalnoj politici ne može biti definiran samo an jednoj od razina. Potrebno je uključivanje svih: i središnje države i predstavnika JLP(R)S. Ovo će biti svojevrsna novost u radu državne uprave i veliki korak prema uspostavljanju kohezije između samih JLP(R)S i JLP(R)S i središnje države jer će zajednički utvrđivati strateške prioritete i planove razvoja kako po pojedinim regijama tako i za državu u cjelini.
– kriteriji za korištenje sredstava vezat će se uz strateške prioritete i programe, a neće ulaziti u detalje vezane uz ograničavanja vrste troškova koje JLP(R)S imaju da bi izvršile programe. Cilj je uspješno provođenje programa i orijentacija na rezultate, a ne na vrstu troška. Svaka JLP(R)S će samostalno raspolagati sredstvima vezano uz korištenje resursa za izvođenje pojedinog programa, ali će morati pokazati da su dobivena sredstva uspješno iskorištena odnosno da su u JLP(R)S postignuti ciljevi za koje se sredstva dobivaju. Vezano uz navedeno uvest će se mehanizmi izvještavanja prema središnjoj državi ne samo o utrošenim sredstvima (jer će to biti u drugom planu) nego o postignutim rezultatima. Uspješnost rada bit će dodatni kriterij dobivanja sredstava u budućnosti što će se utvrđivati uredbama Vlade.
– Kod utvrđivanja visine sredstava koja će pojedina JLP(R)S dobivati uzimat će se u obzir više različitih kriterija odnosno pokazatelja specifičnih potreba, a to su: socioekonomski i demografski te geografski kriteriji i kriteriji specifičnih funkcija kako se preporučuje i u predloženom modelu reforme kroz Projekt fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj, CARDS 2002, provedenom u razdoblju od 17. listopada 2005. godine do 30. svibnja 2007. godine.
– Važno je naglasiti da daljnja decentralizacija i novi pristup u definiranju prioriteta daje još veće ovlasti i samostalnost JLP(R)S što je u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi (Međunarodni ugovori br. 14/97).
– Pomoći opće namjene bit će ciljane što se tiče skupine krajnjih korisnika odnosno skupine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ih dobiva.
– Za dodjelu ovih pomoći uzet će se u obzir više različitih kriterija: gustoća naseljenosti, prihodi, broj stanovnika, BDP po stanovniku, slično kao i u dosadašnjem izračunu, ali definirat će se jednostavna formula za izračun visine pomoći. I u ovom slučaju uspostavit će se mehanizam koji daje stabilnost i sigurnost u dobivanju sredstava pomoći.
– Imenovanje članova tima koji će raditi na definiranju nastavka decentralizacije i novom načinu financiranja (utvrđivanje kriterija, formula izračunavanja visine sredstava, institucionalizacija financiranja po programima prema utvrđenim prioritetima i ciljevima…) – Rok: I. tromjesečje 2008. godine
– Utvrđivanje kriterija visine sredstava financiranja JLP(R)S i kriterija za korištenje sredstava – Rok: do 30. lipnja 2008. godine
– Donošenje Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Rok: do 30. rujna 2008. godine
– Početak primjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Rok: do 1. siječnja 2009. godine
– Definiranje uredbi po kojima Vlada utvrđuje visinu sredstava za JLP(R)S – Svake godine do kraja rujna za sljedeću godinu
– Izmjene i dopune Zakona o proračunu: uvođenje strateškog, višegodišnjeg planiranja; povezivanja s JLP(R)S kod definiranja programa regionalnog razvoja i nacionalnog strateškog referentnog okvira; mogućnost prenošenja sredstava za kapitalne projekte iz jedne proračunske godine u drugu, veće fleksibilnost u izvršavanju proračuna. – Rok: do 31. ožujka 2008. godine (rok vezan uz pregovore s Europskom unijom u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata)
2.2. Upravna decentralizacija 
Upravna decentralizacija obuhvaća prijenos ovlasti prema kadrovskim mogućnostima i izraženim preferencijama – te stvaranje minimalnih uvjeta kao preduvjet za početak rasprave s JLP (R)S, Udrugom gradova i općina te Zajednicom županija.
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Osnovati zajednički tim koji će zajednički utvrditi detaljnu platformu Uprave decentralizacije i realizirati je najkasnije sa 1.1.2009. godine. – Rok: do 30. lipnja 2008. godine
– Daljnji prijenos ovlasti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na lokalnu i – ili regionalnu samoupravu.
– Prijenos ovlasti centara za socijalnu skrb na lokalnu samoupravu i – ili regionalnu samoupravu.
– Prijenos ovlasti lokalne samouprave na davatelja usluga na području zdravstva – primarna zdravstvena zaštita.
– Upravljanje DTK mrežom u suradnji s državnim agencijama.
– Prijenos ovlasti nad poslovima izdavanja radnih dozvola i drugih suglasnosti gospodarskim i drugim subjektima (osim posebnih i strateških objekata) na lokalnu samoupravu i – ili regionalnu samoupravu.
– Inspekcijski poslovi I. stupnja obavljat će se na razini lokalne samouprave, regionalne samouprave i države.
– Omogućiti funkcionalno povezivanje JLP(R)S.
– Izmjena potrebnih Zakona u funkciji Upravne decentralizacije.

• Temeljne postavke

Sadašnji model upravljanja državnom imovinom treba bitno unaprijediti. Sadašnji sustav kao rezultat ima nedovoljno efikasno korištenje državne imovine. Nekoliko je uzroka takvog stanja poput: 
– imovina je disperzirana na puno nominalnih imatelja/vlasnika;
– komplicirani međusobni odnosi (primjer HFP-HZMO);
– nije završen rad na Središnjem registru državne imovine. 
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u ovakvom obliku je ocijenjen nedovoljno efikasnim u obavljanju svojih poslova:
• privatizacija dionica i udjela u državnom vlasništvu;
• upravljanje dionicama i udjelima u državnom vlasništvu;
• upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu;
• upravni postupci (uglavnom po čl. 47. Zakona o privatizaciji);
• sudski procesi;
• rezervirane dionice;
• obeštećenje invalida, branitelja i bivših vlasnika.
• Provedbene mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– formirat će se Središnji registar državne imovine, a unutar Središnjeg registra državne imovine, kao posebno poglavlje, formirat će se i Registar nekretnina u državnom vlasništvu;
– kako bi se što efikasnije upravljalo nekretninama u državnom vlasništvu, u Registru nekretnina napravit će se i klasifikacija na perspektivnu i neperspektivnu imovinu;
– zakonski će se odrediti da prednost kod korištenja neperspektivne imovine ima poduzetništvo, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave;
– upravljanje nekretninama će se iz HFP-a prebaciti u Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (SDUUDI);
– formirat će se nekoliko Zatvorenih investicijskih fondova (ZIF) u koje će se prebacivati dionice i udjeli „zdravih tvrtki“ u vlasništvu HFP-a i ostalih imatelja državne imovine;
– na javnim natječajima će se za svaki pojedini ZIF odabrati Društvo za upravljanje fondom, koje će uz formiranje ZIF-a i upravljanje imovinom ZIF-a, upravljati i tvrtkama koje će se naći u portfelju pojedinog ZIF-a;
– uz navedene poslove, odabrana Društva za upravljanje fondovima će imati zadatak pripreme i provođenja inicijalne javne ponude udjela u tim fondovima s posebnim pogodnostima za hrvatske građane i listanje udjela u fondovima na burzi;
– kontrola nad upravljanjem fondovima će se vršiti kroz Upravne odbore fondova i na taj način se odlučuje o najvažnijim transakcijama;
– rezultat formiranja ZIF-ova će biti nastavak privatizacije na najtransparentniji mogući način;
– u Upravne odbore fondova neće biti imenovani državni dužnosnici;
– izradit će se novi Zakon o privatizaciji, kojim će se promijeniti uloga HFP-a, ali i omogućiti novi načini privatizacije kroz ZIF-ove. Također, ostavit će se mogućnost privatizacije i kroz druge modele, ukoliko se utvrdi da je za pojedino poduzeće baš taj model najbolje rješenje;
– izradit će se poseban Zakon o organiziranom radničkom dioničarstvu koji će uvesti porezne olakšice i biti temelj za formiranje organiziranog radničkog dioničarstva;
– nakon što se iz HFP-a izdvoje dionice, udjeli i nekretnine, ostatak poslova će ili ostati u HFP-u koji će tada imati sasvim drugu ulogu, ili će se prebaciti u SDUUDI, pa bi HFP prestao postojati;
– na sličan način kao i za dionice i udjele moguće je poboljšati upravljanje i nekretninama. Razmotrit će se mogućnost osnivanja fondova za nekretnine u koje će se moći unijeti nekretnine u vlasništvu države. Na taj način mogu se staviti u komercijalnu upotrebu bivši vojni kompleksi, zemljište uz more, i dr;
– također, postoji mogućnost boljeg korištenja nekretnina u okviru projekata javno-privatnog partnerstva;
– u privatizaciju neće ići slijedeće:
• šume;
• vode (izvori pitke i termalne) i vodooprskba;
• željeznička infrastruktura;
• plinovodna infrastruktura;
• prijenosna mreža električne energije.
– polazište za pregovaračku platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RH u EU;
– ubrzati će se proces stjecanja posjeda nad poljoprivrednim zemljištem od strane hrvatskih građana na duži period;
– ubrzati će se razminiranje šumskog i poljoprivrednog zemljišta;
– zemljište koje se vodi kao šumsko i nalazi se na upravljanju kod Hrvatskih šuma, a u naravi nije šuma, bilo da mikroklima to ne omogućava ili se nalazi u građevinskom području, potrebno je prenamijeniti u poljoprivredno zemljište ili staviti u poduzetničku funkciju, ovisno o njegovom položaju.

• Temeljne postavke

Globalizacijski procesi potaknuli su duboke promjene i u Hrvatskoj, koje osjeća cijelo društvo i svaki građanin. Budući razvoj Hrvatske ovisi o društvenom suglasju oko glavnih ciljeva, stoga nacionalnu energiju treba usmjeriti na jačanje zajedništva i društva povjerenja. U svemu tome Hrvatska u suvremenim europskim i svjetskim okvirima ima prigodu sačuvati svoju posebnost i iskoristiti prigode koje se pružaju. 

• Ciljevi

Želimo nastaviti graditi odgovorno društvo prema pojedincu, ali i cijeloj zajednici. Na ovaj ćemo način pružiti priliku da u daljnjem razvoju društva ravnopravno sudjeluju svi hrvatski građani te da se u što većoj mjeri smanje negativne posljedice ubrzanog razvoja. Poticat ćemo dijalog svih uključenih strana: Vlade, gospodarstvenika i civilnog društva jer ćemo na taj način postići društveno suglasje nužno za daljnji razvoj Hrvatske.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– promicat ćemo društveni dogovor o ubrzanom razvoju Hrvatske radi najšireg razumijevanja mjera i ciljeva vladine politike i dogovora o ulozi svih partnera u ostvarenju zajednički dogovorenih ciljeva;
– promicat ćemo socijalnu odgovornost privatnih poduzeća što uključuje brigu za ljude, okoliš, te poboljšanje kvalitete života u zajednici u kojoj živimo i radimo;
– primjenom svih raspoloživih kontrolnih mehanizama poduprijet ćemo provedbu radnog zakonodavstva i osigurati zaštitu prava radnika u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima;
– nastavit ćemo promicati socijalno partnerstvo potičući uključenost svih društvenih skupina u donošenje najvažnijih odluka;
– poticat ćemo praksu mirnog rješavanja sporova s ciljem da sud postane posljednja, a ne prva instanca u rješavanju sporova;
– dosljedno ćemo primjenjivati i unapređivati zakonske standarde usmjerene na zaštitu ljudskih i manjinskih prava;
– nastavit ćemo unapređivati otvorenost rada svih državnih institucija i javne uprave prema javnosti.