• Temeljne postavke

Ulaganje u zdravlje je ulog u budućnost države, gospodarski razvoj, konkurentnost gospodarstva, demografski oporavak i svekoliki napredak države. Cilj programa je razviti pravedni, odgovorni, kvalitetni i policentrično decentralizirani zdravstveni sustav u kojem je svaki čovjek u središtu njegova interesa te provoditi zdravstvenu politiku koja će na svim razinama sustava ukloniti razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite ljudi, bez obzira na njihov socijalni, društveni i teritorijalni status, dob i spol.
Zdravstveni sustav je prema mišljenju građana jedan od značajnih sustava u kojem treba izvršiti promjene kako bi kapacitetom i kvalitetom te dostupnošću zadovoljio potrebe ljudi u Hrvatskoj. Unapređenje sustava bio je cilj dosad provođenih reformi, no u tom prilagođavanju postalo je očigledno da uz organizacijske promjene prije svega treba provesti takovu financijsku konsolidaciju koja će dugoročno omogućiti funkciju i razvoj. 
Stavka „transfer iz državnog proračuna (poreza)“ po članku 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju namijenjena za funkciju sustava ne uplaćuje se na poziciju HZZO-a već dijelom na poziciju MZSS, a koristi se za investicije i druge namjene. Stoga, u funkcioniranju sustava iz godine u godinu kontinuirano nedostaju sredstva za funkciju zdravstvene zaštite iz tog razloga kao i činjenice da zbog razvoja u sustavu treba godišnji rast minimalno u visini rasta BDP-a.

• Ciljevi

Pretpostavke za ostvarivanje ciljeva programa su:
– financijska konsolidacija sustava;
– stvaranje zakonskih okvira za decentralizaciju sustava i organizacijske promjene u sustavu neposredne zdravstvene zaštite;
– razvoj ljudskih resursa i unapređenje sustava.
U cilju očuvanja zdravlja hrvatskih građana promijenit će se zakonski propisi u pogledu zabrane pušenja (u skladu sa standardima Europske unije).

• Provedbene mjere

17.1. Financijska konsolidacija sustava i stvaranje uvjeta za održivi razvoj sustava
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
U razmatranju mjera za financijsku konsolidaciju sustava financiranja složili smo se da je potrebno zadržati dosadašnji postotak izdvajanja doprinosa za zdravstvo i učiniti sljedeće:
– Provesti konsolidaciju zdravstvenog sustava i sustava financiranja na način da se u cijelosti podmire dospjele obaveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i svih zdravstvenih ustanova u RH. 
– Prioritetno osigurati sredstva za pokriće dospjelih obveza zdravstvenih ustanova starijih od 180 dana na dan 31.12.2007.
– Osigurati da se isplate zaostale naknade za bolovanja i porodiljne dopuste te provodi dalje isplata u roku mjesec dana. 
– Provoditi uredno i transparentno sredstva po članku 67. Zakona na poziciju HZZO-a.
– Potrebno je ubrzati konstituiranje skupštine i radnih tijela Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje i novog Hrvatskog zavoda za zdravstvenu zaštitu na radu.
– Uskladiti zakonodavstvo u cilju izdvajanja sredstava oba zavoda iz riznice i stavljanja na njihov račun. 
– Nastaviti daljnju reformu sustava zdravstvenog osiguranja i sustava zdravstvene zaštite na način da se formiraju radni timovi čiji će zadatak biti izrada Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju do kraja 2008. godine. 
– Po donošenju poreznog broja razraditi prijedlog promjena i zakonski okvir financiranja sustava zdravstvenog osiguranja s dijelom tržišne osnove uz zaštitu posebnih skupina stanovništva.
– Do opće i fiskalne decentralizacije države decentralizirana sredstva koja se iz proračuna s pozicije Ministarstva financija doznačuju županijama za investicijsko održavanje i opremanje zdravstvenih ustanova koristiti isključivo za tu namjenu, a ne za pokriće dugova zdravstvenih ustanova.
– Brisanje riječi „za pokriće gubitaka“ u stavku 2. čl. 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i brisanje istih riječi u stavku 2. članka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti čime se osigurava stvarna namjena decentraliziranih sredstava. – Rok: 31. ožujka 2008. godine.
– Brisanje čl. 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i preuzimanje obveze pokrića gubitaka iz sredstava Državnog proračuna.
– Rok: 31. ožujka 2008. godine.

17.2. Stvaranje zakonskih okvira za decentralizaciju sustava i organizacijske promjene u sustavu neposredne zdravstvene zaštite

17.2.1. Primarna zdravstvena zaštita
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
Usklađeni program promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) obuhvaća slijedeće:
– osnaživanje PZZ dodatnim programima u domovima zdravlja (DZ) i odgovornom koordinacijom stručnog rada u DZ:
• preventivni programi;
• dječja i preventivna stomatologija;
• školska medicina;
• medicina rada;
• kućno liječenje i rehabilitacija;
• zdravstveno prosvjećivanje;
– promjenu u plaćanju PZZ:LOM /GIN /PED s postepenim uvođenjem plaćanja usluga uz povećanje broja pedijatara i ginekologa te veće dostupnosti medicinskih laboratorija;
– decentralizaciju DZ i suodgovornost gradova i županija;
– ukidanje administrativne takse;
– organiziranje kontinuiteta zdravstvene skrbi od razine PZZ preko specijalističkog i bolničkog liječenja do rehabilitacije;
– u područjima gdje nema dostupne ljekarničke službe uvesti „pokretne ljekarne“;
– izdavanje recepata za liječenje kroničnih stanja na rok do tri mjeseca;
– fond skupih lijekova će se povećati i učiniti te lijekove dostupnijim;
– stavljanje izvan snage Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova doma zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) na jednoj od prvih sjednica nove Vlade kako bi se zaustavio postupak daljnje „zakupizacije“ odnosno odumiranja domova zdravlja. 
– dosljednu provedbu poglavlja 6. toč. 2. – PZZ toč. 10 i mjera nositelja iz toč. 10. Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011. (NN 72/06), što je u svezi s proširenjem djelatnosti DZ. – Započeti odmah.
– usuglašavanje djelatnosti DZ (čl. 68. i 69. Zakona o zdravstvenoj zaštiti) s člankom 25. istog Zakona radi proširenja djelatnosti DZ. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– izmjenu i dopunu Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja – korekcija u tablicama 1a., 1b., 1c. sukladno novom sistemu financiranja i plaćanja, a istovremeno u skladu s toč. 8. mjera iz Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– izmjenu Zakona o državnom proračunu i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s ciljem uvođenja decentralizacije u financiranju primarne zdravstvene zaštite. – Kontinuirano.
– brisanje toč. 7. čl. 57. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju radi ukidanja administrativne pristojbe kao izvora financiranja. – Rok: Uredbom VRH, odmah.
– izmjene i dopune Zakona o ljekarništvu s ciljem uvođenja mogućnosti organizacije pokretnih ljekarni. – Rok 30. lipnja 2008. godine.
– proširenje prava na lijekove na recept izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
– Rok: 30. ožujka 2008. godine

17.2.2. Hitna medicinska pomoć
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Organizirati hitnu medicinsku pomoć dostatnim kapacitetima za pružanje pomoći u roku 20 minuta na cijelom području RH:
• organizirana i koordinirana mreža s medicinskim timom i opremom uz nabavu 300 novih opremljenih vozila hitne pomoći;
• hitna helikopterska medicinska pomoć s medicinskim timom i opremom u najmanje tri središta;
• povećati će se broj timova hitne medicinske pomoći u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– Definirati liječnike specijaliste iz urgentne medicine kao nositelje djelatnosti hitne medicinske pomoći.
– Hitnu medicinska pomoć voditi kao segment primarne zdravstvene zaštite (na ovaj način onemogućit će se isključivanje liječnika iz tima hitne medicinske pomoći, a osim toga i djelatnost hitne medicinske pomoći ostaviti u sustavu zdravstva).

17.2.3. Bolničko liječenje
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Povisiti standard opreme, prostora i stručnjaka u županijskim bolnicama uključujući dosezanje standarda infrastrukture akutnih bolnica poput OB Zabok, OB Koprivnica, a broja akutnih kreveta i zdravstvenog osoblja sukladno standardu EU 15. Nastavit će se opremanje županijskih bolnica s novom opremom – aparat za magnetsku rezonanciju za svaku županijsku bolnicu. – Kontinuirano do 2010.
– Provesti edukaciju managera za upravljanje bolnicama. – Kontinuirano
– Poboljšati i proširiti program dnevnih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Izvršiti podjelu rada između županijskih i kliničkih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Procijeniti potrebni kapacitet za produženo liječenje kroničnih stanja i rehabilitaciju. – Rok: prosinac 2008.
– Palijativnu skrb i hospicij uključiti u zdravstveni sustav (mreža uz referalni centar). – Rok: prosinac 2008.
– Dokinuti potrebu „listi čekanja“ osiguranjem skrbi u roku mjesec dana za elektivne postupke: pregled stanja, javni natječaj i potpisati ugovor sa svim raspoloživim privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama. – Kontinuirano tijekom 2008.
– Provest će se financijska konsolidacija svih bolnica. – Rok: prosinac 2008.
– Donijeti Pravilnik o standardizaciji medicinske i nemedicinske opreme u kliničkim, općim i specijalnim bolnicama, kako bi se osigurao ravnomjerni status i razvoj bolničkih ustanova iste grupe te jasno definirao odnos između bolničkih ustanova različitih grupa. – Rok: do kraja 2008. godine.
– Preporuka zdravstvenim ustanovama da Statutima utvrde i druge uvjete za ravnatelja (osim uvjeta iz čl. 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti) – na ovaj način kao jedan od uvjeta može se navesti i edukacija iz menadžmenta. – Rok: 30. lipnja 2008. godine.
– Proširenje Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti (NN 188/04) u dijelu kapaciteta dnevnih bolnica. – Rok: do kraja 2008. godine
– Analiza korištenja kapaciteta kroničnih bolnica i bolnica za rehabilitaciju te korekcija Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti s ciljem smanjenja lista čekanja. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– Izgraditi novi KBC Rijeka.
– Završiti bolnicu u Zagrebu – Blato sa suvremenim trauma centrom i rehabilitacijom, reorganizirati kapacitete kliničke medicine u Zagrebu uz prethodni konsenzus stručnjaka i zdravstvene administracije.
– Rok: 2013. godina.
– Izraditi „master plan“ obnove i izgradnje bolničkih kapaciteta i investicija u zdravstvu.

17.3. Razvoj ljudskih resursa i razvoj sustava
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Sustavno provoditi edukaciju stručnjaka svih profila sukladno programima EU (usuglasiti programe diplomske i specijalističke edukacije).
– Informatizacija zdravstvenog sustava – Ubrzati izradu potrebnih programa za jedinstveni zdravstveni informacijski sustav kao imperativ za poboljšanje kvalitete sustava, racionalno upravljanje sustavom i unapređenje svih segmenata zdravstvene zaštite. – Rok: prosinac 2008.
– Kategorizacija zdravstvenih usluga i sustav plaćanja – Ubrzati rad na sistematizaciji poslova i usluga uz uvođenje sustava plaćanja prema dijagnozi u bolničkom dijelu, a realnim cijenama u polikliničkom dijelu. – Rok: prosinac 2008.
– Trajna edukacija iz upravljanja i rukovođenja u zdravstvenom sustavu. – Kontinuirano
– Uvođenje sustava poboljšanja kvalitete u zdravstvu i akreditacije. – Kontinuirano do 2009. godine
– Provođenje plaćenog pripravničkog staža za sve zdravstvene djelatnike, državne specijalizacije kao i specijalizacije za medicinske sestre i medicinske tehničare. – Kontinuirano
– Uvođenje stimulativnih mjera za povećanje broja liječnika i drugih deficitarnih zanimanja u zdravstvu. – Rok: 2009. godina
– Proširenje nacionalnih zdravstvenih programa usmjerenih na rano otkrivanje zloćudnih bolesti te posebnih preventivnih programa.
– Kontinuirano

• Temeljne postavke

Hrvatski šport ima dugu i impresivnu tradiciju europskih i svjetskih uspjeha. Dosadašnji uspjesi često su bili rezultat velikih i nesebičnih napora pojedinaca i timova. Novim Zakonom o športu i drugim sustavnim mjerama gradimo društvo koje organizirano potiče sve naraštaje na bavljenje športom, kako u smislu rekreativnih aktivnosti, tako i u smislu razvoja profesionalnoga športa. Stupanjem na snagu ovoga Zakona, Republika Hrvatska dobiva jasnu i učinkovitu strategiju razvoja športa koja će omogućiti da se konačno u športu načini točan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja. O provedbi iste strategije skrbit će Nacionalno vijeće za šport, dok su prava i obveze, udruživanje i djelokrug rada osoba koje obavljaju športsku djelatnost jasno određeni. Šport djece i mladeži, odnosno studentski šport imat će zadovoljavajuće mjesto i prihvatljiva rješenja, a Zakonom je osigurana i trajna skrb o ulaganju u pomladak.

• Ciljevi

U sljedećem razdoblju poticat ćemo razvoj zdravog društva u kojem će svakoj osobi, osobito mladima biti omogućeno bavljenje športom, a iz kojega će izrastati i vrhunski profesionalni šport i s njim povezani odgovarajući europski i svjetski uspjesi. Na putu prema ostvarenju ovih ciljeva osigurat ćemo provedbu mjera predviđenih Zakonom o športu, poput: donošenja ključnih provedbenih dokumenata, osnutak važnih tijela te preimenovanje, preoblikovanje ili preustroj pojedinih pravnih osoba u sustavu športa. Naša sustavna športska politika treba rezultirati smanjenjem nasilja u školama i na športskim priredbama, kvalitetom zdravlja mladih naraštaja, jer će se tako stvoriti temelji za ostvarivanje vrhunskih športskih rezultata.

• Provedbene mjere 

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Donijet ćemo Nacionalni program športa za razdoblje od osam godina i osnovati Nacionalno vijeće za šport, što će omogućiti da se u športu načini točan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja.
– Putem Hrvatskog školskog športskog saveza, kao krovnog tijela školskog športa, uvest ćemo nov sustav i program natjecanja u osnovnim i srednjim školama koji će omogućiti uključivanje što većega broja učenika u šport. 
– Izradit ćemo Strategiju razvoja školskoga športa, što će uz izgradnju gotovo 150 športskih dvorana i školskih športskih dvorana u sljedeće tri godine biti od presudne važnosti za širenje športa među djecom i mladima. 
– Nastavit ćemo preoblikovanje športskih udruga u športska dionička društva te poticati osnivanja novih športskih dioničkih društava po uzoru na zemlje Europske unije, a uvest će se transparentnije poslovanje sukladno zahtjevima krovnih europskih športskih asocijacija.
– Unaprijedit ćemo suradnju ministarstva nadležnog za šport i Hrvatskog olimpijskog odbora te povećati izdvajanja za šport kroz Hrvatski olimpijski odbor.
– Omogućit ćemo funkcioniranje Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu. 
– Nastavit ćemo dodjelu nagrada športašima za osvojene zlatne, srebrne i brončane medalje na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim športovima u seniorskim natjecateljskim kategorijama te na teniskim natjecanjima Davis Cup, Federation Cup i Invare World Team Cup.

• Temeljne postavke

Hrvatska kultura važna je sastavnica hrvatskog  identiteta, po njoj postojimo, to je naše znanje, naš svjetonazor i naša komunikacija s drugima. Kulturom čuvamo i razvijamo nacionalne vrijednosti, ostajući otvoreni prema svijetu i suvremenosti. Kao duhovna nadgradnja, u vremenu globalizacije upravo kultura i umjetnost imaju sve veće značenje.
Naša je nacionalna baština temeljna odrednica našega nacionalnog bića koja je omogućila očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta tijekom burnih stoljeća naše povijesti. Očuvanje naše nacionalne baštine stoga je zalog naše budućnosti I jamac naše prepoznatljivosti i nacionalne posebnosti unutar Europske unije.

• Ciljevi

Očuvat ćemo kulturne vrijednosti, kako one koje su sastavnica baštine i tradicije, tako i one koje su rezultat suvremenoga umjetničkoga stvaralaštva u riječi, slici, glazbi, plesu i filmu ili kakvom drugom umjetničkom izričaju. Nastavit ćemo s uključivanjem naših kulturnih projekata u kulturne programe Europe i Europske unije.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Sustavno ćemo se skrbiti o inozemnoj prezentaciji hrvatske knjige kao kulturnog proizvoda
– Nastavit ćemo dodjelu potpora nakladnicima za izdavanje vrijednih knjiga te dodjelu potpore inozemnim nakladnicima za prevođenje književnih tekstova hrvatskih autora na strane jezike. 
– Nastavit ćemo otkup djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, djela suvremene domaće književnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritička izdanja – djela hrvatskih autora.
– Nastavit ćemo sufinancirati časopise i listove u kulturi koji naročito pridonose kulturnoj živosti i raznolikosti te intenzitetu kulturnog života Hrvatske.
– Nastavit ćemo podupirati mlade stvaratelje te poticati nove kulturne i umjetničke tendencije, utirati putove novim umjetnostima, pomagati nadarenima na njihovu putu do uspjeha.
– Nastavit ćemo nagrađivati najbolje za dosege u kulturi i poticati ih na nova stvaranja.
– Poticat ćemo osnivanje stalnih kazališnih ansambala i njegovu sustavnu promidžbu te podupirati kazališno i glazbeno-scensko stvaralaštvo, festivale i druge kulturne programe, gostovanja umjetnika na područjima bez kazališne infrastrukture.
– U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom nastavit ćemo poticanje proizvodnje hrvatskog filma i njegovu sustavnu promidžbu.
– Nastavit ćemo predstavljanje hrvatske kulture u Europi i svijetu. 
– Poticat ćemo umjetnike, ustanove i udruge na sudjelovanje u programima međunarodne suradnje, i to zajedničkim projektima te pojedinačnim nastupima i susretima.
– Osigurat ćemo socijalnu sigurnost samostalnih umjetnika i kulturnih djelatnika, kako putem njihova statusa i uvjeta djelovanja, tako i poticanjem njihovih stvaralačkih aktivnosti u realizaciji programa kulturnih potreba od interesa za Hrvatsku.
– Poticat ćemo stvaratelje i institucije u kulturi da dio svojih programa ostvare na domaćemu i europskome kulturnom tržištu stvaranjem hrvatskoga kulturnog proizvoda.
– Omogućit ćemo otvaranje novih muzeja, knjižnica, arhiva te završiti obnovu više od 100 domova kulture.
– Riješit ćemo trajni smještaj Hrvatskoga državnog arhiva te nastaviti realizaciju Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, muzejske i knjižnične građe.
– Uklonit ćemo bijela područja kulture (područja od posebne državne skrbi i ratom zahvaćena područja) otvaranjem novih institucija, ali i jačanjem mreže gostovanja.
– Pokrenut ćemo nove inicijative za sklapanje sporazuma o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji s drugim zemljama radi očuvanja hrvatske kulture, jezika i tradicije u inozemstvu.
– Podržat ćemo zaštitu nematerijalne kulturne baštine i digitalno pohranjivanje ugroženih hrvatskih narječja.
– Dodatno ćemo poticati stvaranje elektroničkih sadržaja o hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini na hrvatskome jeziku.
– Nastavit ćemo izgradnju posjetiteljskih centara u svim parkovima prirode i nacionalnim parkovima.
– Nastavit ćemo s razminiravanjem zaštićenih područja.
– Osuvremenit ćemo način upravljanja zaštićenim područjima prirode uključivanjem javnosti u donošenje najvažnijih odluka, a osobito onih koje se tiču gospodarskog razvoja.
– Završit ćemo Nacionalni program uspostave telemetrijskog sustava zaštite od požara te druge brojne programe koji će pridonijeti očuvanju zaštićene prirodne baštine.
– Posebno ćemo ustrajati na očuvanju narodne graditeljske baštine – kamenih kuća u Primorju ili Zagori, drvenih kuća u Posavini te seoskih gospodarstava u Slavoniji i Baranji.
– Nastavit ćemo s velikim izložbenim projektima koji obuhvaćaju različite kulturološke cjeline Hrvatske.
– Pretvaranjem arheoloških lokaliteta u arheološke parkove osigurat ćemo ne samo daljnji kulturni razvoj nego i nova radna mjesta te prostor za nove poduzetničke inicijative.
– Na primjeru projekta »Vukovar – Vučedol – Ilok« pokrenut ćemo aktivnosti na najvažnijim arheološkim lokalitetima – Burnum, Salona, Asseria i Tilurium – u smjeru njihova pretvaranja u arheološke parkove.
– U suradnji s lokalnom samoupravom nastavit će se sustavno očuvanje urbanih i ruralnih spomeničkih cjelina i tako omogućiti njihovo uključivanje u turističku ponudu, čime će se još više povezati kultura i gospodarstvo.

• Temeljne postavke

Želimo učiniti Hrvatsku društvom temeljenim na znanju te do godine 2010. stvoriti najuspješniji obrazovni sustav u široj regiji. Naš je primarni cilj: dostupnost obrazovanja svima, i to pod jednakim uvjetima. Hrvatsko društvo svoju budućnost ima samo ako obrazovanje postane nacionalnim prioritetom jer je upravo znanje danas jedini istinski kapital. Povećanje postotka visokoobrazovanoga stanovništva omogućit će nam razvoj i povećati konkurentnost Hrvatske na sve zahtjevnijemu globalnomu tržištu rada. Izgradnja društva znanja jedini je put za Hrvatsku u europski vrh, a dostupnost obrazovanja jedina istinska životna šansa svakoga pojedinca.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Izradit će se projekt decentralizacije u školstvu te se očekuje da će se realizacija projekta decentralizacije provoditi postupno. U izradi projekta decentralizacije uz resorno ministarstvo sudjelovat će kvalificirane stručne ustanove, a koristit će se i podaci iz postojećih dokumenata kao što je dokument CARDS programa EU za Hrvatsku – Decentralizacija sustava odgoja i obrazovanja: Procjena i analiza preporučenih opcija; istraživanje Instituta za javne financije i Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“ u okviru izrade Modela obveznog srednjoškolskog obrazovanja te izvješća Svjetske banke. – Rok: prva polovica 2008. godine
– Donijeti potrebne zakone o školstvu počevši od izrade krovnog zakona o školstvu. Pripremit će se izmjene Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu kojim se regulira osiguravanje besplatnih udžbenika za učenike. – Rok: do kraja 2008. godine
– U sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja utvrdit će se poticajne mjere za povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem.
– U osnovnom obrazovanju intenzivno će se raditi na kurikularnoj reformi s ciljem da se što prije započne s implementacijom. Definirat će se model vertikalne prohodnosti učenika iz osnovne škole u programe srednje škole.
– U srednjem obrazovanju također će se intenzivno raditi na kurikularnoj reformi kao i u osnovnom obrazovanju. Nastavit će se s projektom „Srednja škola za sve“ kojim će se produljiti obvezno obrazovanje i osigurati svakom učeniku stjecanje najmanje prve kvalifikacije.
– Nastavit će se sa stvaranjem uvjeta koji će osigurati rad u jednoj smjeni u hrvatskim školama. To podrazumijeva, pored postojećeg projekta EIB 2 i zajma Svjetske banke, nastavak izgradnje školskih objekata novim projektom, a realizirat će se kroz suradnju države i lokalne zajednice. – Rok za pripremu projekta: do kraja 2008. godine
– Izrađeni Državni pedagoški standardi predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja koji su u vladinoj proceduri, te koji su prihvaćeni na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske. – Uputit će se u saborsku proceduru u prvom tromjesečju 2008. godine.
– Izradit će se model po kojem će se osigurati veća potpora privatnim školama temeljem vrednovanja kvalitete koju provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
– Poticat će se programi svih oblika cjeloživotnog učenja u partnerstvu s ostalim institucijama kao što su ministarstva, Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarstva i dr. Kada se definira model, na pozicijama resornog ministarstva uz osigurana sredstva za projekt Za Hrvatsku pismenosti – put do poželjne budućnosti, osigurat će se i sredstva za poticanje programa cjeloživotnog učenja.
– Usvojit će se dokument „Mreža visokih učilišta“, koji je u proceduri donošenja.
– Poticat će se međunarodna suradnja što uključuje razmjenu nastavnika, znanstvenika, studenata, ideja i opreme; sudjelovanje u izgradnji europskog znanstvenog područja (ERA), a kroz Bolonjski proces podržat će se izgradnja europskog obrazovnog područja.
– Unaprijedit će se studentski standard posebice izgradnjom smještajnog kapaciteta te će se izraditi adekvatni modeli kreditiranja i stipendiranja studenata.
– Unaprijedit će se sustav međunarodnog recenziranja znanstvenih i tehnoloških projekata, nastavit će se s poticanjem okrupnjivanja projekata, poticat će se veće korištenje međunarodnih fondova, poticati će se inovatori, povećat će se broj patenata, poticat će se razvitak tehnologije za potrebe malog gospodarstva te će se poticati korištenje znanstvenog znanja u gospodarstvu s ciljem povećanja zaposlenosti znanstvenika u gospodarstvu.
– Poticat će se izgradnja i rad znanstveno-tehnoloških parkova i sličnih institucija kao i centara izvrsnosti u Republici Hrvatskoj.
– Unaprijedit će se sustav znanstvenih novaka i nastavit će se proces odobravanja novih radnih mjesta za znanstvene novake kojih je u proteklom mandatu Vlade Republike Hrvatske odobreno 1700.
– Povećat će se broj znanstvenika, poticat će se međunarodna prepoznatljivost znanstvenika, pomladit će se znanstveni kadar i nastavit će se s projektom povratka znanstvenika iz inozemstva.
– Utvrdit će se model potpore povećanju broja doktora znanosti u Republici Hrvatskoj.
– Intenzivirat će se rad na izradi i donošenju Nacionalnog kvalifikacijskog okvira.
– Unaprjeđivat će se socijalno partnerstvo te će se poboljšati uvjeti rada i izgrađivati primjereniji društveni status zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti.
– Povećat će se izdvajanje iz državnog proračuna za sustav obrazovanja, znanosti i tehnologije u 2008. godini za 10-15% kako bi se realizirali svi programi.
– Osigurat ćemo veću potporu znanstvenim i drugim ustanovama koje se bave proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika, njegovih dijalekata, povijesnoga razvoja i njegova standarda.
– Nastavit ćemo podupirati lektorate hrvatskoga jezika u inozemnim visokoškolskim ustanovama.
– Osigurat ćemo potporu projektu Izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja jer će nazivlje koje se sada stvara uskoro postati sastavnim dijelom i europskoga zakonodavstva.
– Nastavit ćemo kadrovski i novčano podupirati znanstvene i obrazovne ustanove koje se bave proučavanjem hrvatskoga jezika, njegove povijesti i dijalektne raznolikosti.

• Temeljne postavke

Hrvatski turizam danas čini stratešku granu hrvatskog gospodarstva i bilježi stalni uspon po broju turista, po broju novih radnih mjesta u sektoru turizma i po ukupnim prihodima.

• Ciljevi

Iskoristit ćemo već stvoreni zamah i postići novi razvojni skok ukupnog hrvatskog turizma sustavno se usmjeravajući na visoko kvalitetni elitni turizam i na uključivanje kopnenih, do sada turistički nedovoljno iskorištenih, područja Hrvatske. Integralna turistička ponuda plave i zelene Hrvatske omogućit će maksimalno kvalitetnu i jedinstveno raznoliku ponudu koja će dodatno ojačati turističku prepoznatljivost Hrvatske.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Strateški dokumenti – Izrada glavnog plana razvitka primorskog i kontinentalnog turizma koji treba definirati vrste i sadržaj te prostornu i vremensku distribuciju novih turističkih kapaciteta (hotelski kompleksi, luke nautičkog turizma, golf igrališta…).
 • Financijsko i stručno podupiranje kontinentalnih i drugih turistički slabije razvijenih županija, gradova i općina u izradi glavnih planova razvoja turizma i realizaciji konkretnih turističkih projekata (toplice, dvorci…)
 – „Turističko zemljište“ – rješavanje pitanja turističkog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednosti kapitala hotelsko-turističkih trgovačkih društava kao pretpostavka za obnovu i proširenje postojećih hotelskih kapaciteta i kampova.
 – Privatizacija – Dovršetak procesa privatizacije sukladno definiranim modelima privatizacije uvođenjem kvalitetnih strateških partnera iz zemlje i inozemstva s iskustvom u hotelijerstvu, koji su spremni i sposobni preuzeti obvezu razvoja smještajne i druge ponude u skladu s interesima destinacije i strateškim ciljevima razvoja hrvatskog turizma.
 – Brownfield projekti – Ostvarivanje ubrzanog procesa realizacije projekata nad bivšom vojnom imovinom kao i drugom državnom imovinom u planiranim turističkim zonama (Brijuni Rivijera, Park Prevlaka, Klub Adriatic…) sve u suradnji s lokalnom samoupravom.
 – Greenfield projekti – Realizacija greenfield projekata stvaranjem modela i pretpostavki za njihovu bržu realizaciju poglavito na državnom zemljištu i na zemljištu u vlasništvu lokalne samouprave.
 – Golf – Donošenje Zakona o golfu za realizaciju Programa golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma sukladno Glavnom planu razvitka hrvatskog turizma i najvišim standardima zaštite okoliša i prostora kao ključnog turističkog resursa.

* Procjena rezultata gorenavedenih mjera je izgradnja novih 50.000 kreveta u hotelskim kapacitetima visoke kategorije na priobalju i 10.000 na kontinentu.
 – Nautički turizam – Provođenje strategije nautičkog turizma, te sustavno i cjelovito rješavanje pitanja razvitka nautičkog turizma (koncesije, luke nautičkog turizma, čarter, ronilački turizam…) formiranjem posebne ustrojstvene jedinice nadležnog ministarstva.
 – Sustav turističkih zajednica – Donošenje novog paketa zakona o turističkim zajednicama radi unapređenja sustava turističkih zajednica i njegove veće učinkovitosti temeljeno na upravljanju destinacijama i korištenju sredstava fondova EU, kvalitetnijem obrazovanju kadrova u sustavu, te boljem i kvalitetnijem nadzoru i koordinaciji od strane Glavnog ureda i resornog Ministarstva, depolitizaciji sustava na lokalnoj razini, te čvršćem povezivanju Glavnog ureda i resornog Ministarstva u cilju ostvarenja jedinstvene turističke politike na nacionalnoj razini.
 – Satelitska bilanca hrvatskog turizma – Dovršetak izrade satelitskog računa hrvatskog turizma kao temeljnog pokazatelja ostvarenih prihoda od turizma, kao i ukupnih multiplikativnih učinaka turizma na ostale gospodarske grane i sektore i temelj za donošenje kvalitetnih odluka za budući razvoj turizma.
 – Dubinska analiza sektora turizma – Izrada dubinske analize sektora turizma sa svim otvorenim pitanjima pojedinih segmenata turističke ponude. Rezultat te analize daje odgovor na potrebne mjere gospodarske politike Vlade RH za povećanje konkurentnosti turističkog gospodarstva (prilagodba sustava obračuna fiskalnih i parafiskalnih obveza).
 – Poticanje proizvodnje i usluga za plasman u turizmu – Izrada programa poticanja proizvodnih i uslužnih sektora cjelokupnog gospodarstva za potrebe turističke industrije povoljnim kreditnim linijama i direktnim potporama.
 – Malo i srednje poduzetništvo – Kroz programe poticanja malog i srednjeg gospodarstva izgraditi novih 500 malih obiteljskih hotela čime će se otvoriti novih 5.000 radnih mjesta samo u ovom segmentu turističke ponude.
 – Seoski turizam – Kroz program poticanja razvoja turizma na selu stvaranje novih 300 seljačkih turističkih gospodarstava kao značajna mjera za dinamičniji razvoj ruralnih prostora i sprječavanje depopulacije sela.
 – Obrazovanje – Kroz programe poticanja obrazovanja kadrova i deficitarnih zanimanja u turizmu, te programe cjeloživotnog obrazovanja stvoriti novih 10 tisuća obrazovanih i stručnih kadrova za potrebe moderne turističke ponude.
 – Socijalni turizam – Ostvariti pretpostavke za primjenu strategije socijalnog turizma kao preduvjeta korištenja strukturnih fondova EU nakon ulaska u punopravno članstvo.
 – Turizam za mlade – Program razvitka omladinskog turizma kroz poticanje i kreditiranje izgradnje hostela s ciljem izgradnje novih 30.
 – Strukovne udruge u turizmu – Stvaranje pretpostavki za snažnije jačanje strukovnih udruga u turističkom sektoru kao partnera u kreiranju ukupne turističke politike (hoteli, kampovi, agencije, mali obiteljski hoteli…)
 – Promotivne i marketinške aktivnosti – Jačanje ukupnih promotivnih i marketinških aktivnosti na svjetskom turističkom tržištu s naglaskom na izrade image brošura i nastupa na inozemnim tržištima poglavito za sve posebne oblike turističke ponude (zdravstveni turizam, seoski turizam, omladinski turizam, pustolovni turizam i slično).
 – Privatni smještaj – produljenje trajanja turističke sezone i bolja iskorištenost kapaciteta kroz snažnije promotivne i distribucijske aktivnosti u sustavu turističkih zajednica, te profesionalizaciju iznajmljivača putem navedenih kreditnih programa izgradnje obiteljskih hotela i pansiona i seoskih gospodarstava.

• Temeljne postavke

Kada govorimo o gospodarskoj djelatnosti trgovine, ista omogućuje najbržu i najuspješniju povezanost proizvođača i potrošača pa se može reći da napredna gospodarstva karakterizira uređena, uhodana i dobro razvijena mreža trgovine.
Trgovina ima ključnu ulogu u daljnjem razvoju gospodarstva RH, a što je razvidno iz sljedećih pokazatelja:
– njen udio u BDP-u iznosi 11%;
– u ukupno zaposlenima u Republici Hrvatskoj trgovina sudjeluje sa 14%;
– u trgovini danas ima preko 250.000 zaposlenih.
Djelatnost trgovine u Republici Hrvatskoj trenutno je uređena Zakonom o trgovini, kojim je predmetna djelatnost po prvi puta uređena 1996. godine (“Narodne novine” broj 11/96). Ovaj je Zakon je u više navrata mijenjan i dopunjavan (“Narodne novine” broj 101/98, 30/99, 75/99, 62/01, 109/01 i 49/03-pročišćeni tekst, 96/03, 103/03, 170/03 i 55/04).

• Ciljevi

Zbog potrebe daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona o trgovini sa novim uvjetima na tržištu, kao i zbog stvaranja ravnopravnih uvjeta na tržištu za sve subjekte, a uz vođenje računa o suzbijanju nelojalne tržišne utakmice i minimiziranju sive ekonomije u ovoj djelatnosti, te tijekom 2007. godine, danih preporuka od strane Posebne jedinice Vlade Republike Hrvatske zadužene za HITROREZ, stvoreni su svi preduvjeti za izradu novog Zakona o trgovini.
Osnovni cilj donošenja novog Zakona o trgovini je da se u domeni nacionalnog zakonodavstva (Zakon se ne usklađuje sa direktivama EU ali je potrebno voditi računa o preporukama Europske komisije u svezi pojedinih dijelova sadašnjeg zakona)  stvori dobar pravni temelj koji će trgovini omogućiti odgovarajući rast i razvoj uz vođenje interesa za stvaranje jednakih uvjeta za poslovanje gospodarstvenika, vođenje računa o zaposlenicima i potrošačima te u konačnici vođenje računa o suzbijanju zloporaba na svim razinama koji se u ovoj djelatnosti pojavljuju.
Dosadašnja primjena Zakona o radu pokazala je određene nedostatke koji se odnose na zaštitu prava radnika, kako u pogledu zaštite njihova dostojanstva tako i u pogledu zaštite njihova radno-pravnog statusa. Zaštita radnika od poslodavaca je nedostatna, a posebno u velikim trgovačkim centrima koji su uveli rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim radnim danom za koji je Zakonom propisano da je neradni. Inspekcijski nadzor koji se provodi u trgovačkim centrima i trgovinama također nije učinkovit zbog čega najviše ispaštaju radnici. Tako se stvara plodno tlo za “rad na crno“ i sivu ekonomiju, te za kršenje odredbi o plaćanju prekovremenog rada i rada nedjeljom, blagdanom i drugim danima za koje je Zakonom propisano da su neradni.
Visine propisanih kazni za lakše, teže i najteže prekršaje poslodavaca već odavno izazivaju nezadovoljstvo. Iznosi propisanih kazni, kako donja tako i gornja granica, za današnje su prilike iznimno niski. Prema tome, postojeće stanje pokazuje da je za poslodavca isplativije platiti kaznu za nepoštivanje radničkih prava nego striktno poštivati kolektivni ugovor.

• Provedbene mjere

12.1. Zakon o trgovini
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Novi Zakon o trgovini regulirao bi: 
• obavljanje trgovine, 
• uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu, 
• ograničenja za obavljanje trgovine (potrebno uvažiti preporuke EU da se ne naruše načela slobode kretanja roba), 
• radno vrijeme, 
• nepošteno trgovanje,
• inspekcijski nadzor i upravne mjere,
• kaznene odredbe.
– Pri donošenju novog zakona potrebno je voditi računa o:
• stvaranju temelja za omogućavanje rasta i razvoja uz vođenje interesa o stvaranju jednakih uvjeta za poslovanje gospodarstvenika,
• posebno uzeti u obzir zaštitu zaposlenih u ovoj djelatnosti,
• voditi posebnu brigu o pravima potrošača,
• preporukama Europske komisije.
– Radno vrijeme u trgovini biti će uređeno jedinstveno na razini cijele države. Uređenje radnog vremena temeljit će se na sadašnjem Zakonu  radu koji definira nedjelju kao neradni dan ali vodeći pritom računa o potrebi opskrbe robama koje su nužne u svakodnevnom životu, odnosno robama koje osiguravaju nesmetano funkcioniranje društvene zajednice, nesmetanog pristupa društvene zajednice informacijama, kao i onim robama koje su vezane uz poštivanje kulturnih i obiteljskih tradicija Hrvatske kao turističke destinacije. 
– Pri tom će se uvažiti predložene izmjene Zakona o radu kojim se obvezuju poslodavci da se, ukoliko uvode rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je Zakonom propisano da je neradni, samo kolektivnim ugovorom potpisanim sa Sindikatom mogu utvrditi razlozi, načini, kriteriji i uvjeti za takav rad.
– Rok za donošenje Zakona o trgovini: I. tromjesečje 2008.

12.2. Zakon o radu
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– U području koje utječe na rad u sektoru trgovine a u sferi je Zakona o radu, potrebno je voditi računa i hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o radu u sljedećim segmentima:
• zaštita radnika od diskriminacije po bilo kakvoj osnovi, 
• pojačati nadzor i kazne za prekršitelje, 
• obvezati poslodavce da se, ukoliko uvode rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je Zakonom propisano da je neradni, samo kolektivnim ugovorom potpisanim sa Sindikatom mogu utvrditi razlozi, načini, kriteriji i uvjeti za takav rad,
• razraditi sistem potpore malih obiteljskih trgovačkih radnji.
– Rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu: I. tromjesečje 2008.

• Temeljne postavke

U 2006. godini malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj imalo je sljedeće udjele u hrvatskom gospodarstvu:
– 99,4% registriranih poduzetnika,
– 64,7% ukupno zaposlenih,
– 44% udjela u bruto domaćem proizvodu,
– 40,5% udjela u ukupnom izvozu.
Temeljni razvojni problemi sektora malog i srednjeg poduzetništva mogu se grupirati u unutarnje probleme samog sektora i probleme nedostatne potpore poduzetništvu. 
Unutarnji su problemi sektora malog i srednjeg poduzetništva:
– nedovoljna poduzetnička aktivnost (osobito u sektorima sa značajnim potencijalom rasta, uključujući tehnološki zasnovano i akademsko poduzetništvo),
– neprofitabilnost sektora malih i srednjih poduzeća (posljedica niske produktivnosti, kvalitete proizvoda, inovativnosti i izvozne orijentiranosti),
– velike regionalne razlike u poduzetničkim aktivnostima (koncentracija u većim regionalnim centrima i područjima koja im gravitiraju).
Problemi potpore poduzetništvu:
– administrativne prepreke u raznim fazama životnog vijeka poduzeća,
– još uvijek nedovoljna koordiniranost vladinih politika u stvaranju poticajnog okruženja za poduzetničke aktivnosti (velik broj institucija na centralnoj i regionalnoj razini potiče poduzetništvo bez koordinacije i mjerenja uspješnosti poticajnih programa),
– nerazvijenost alternativnih oblika financijskog tržišta za zadovoljavanje potreba sektora malog i srednjeg poduzetništva (venture capital fondovi, mikrokreditiranje, seed capital).
Za efikasno korištenje poduzetničke infrastrukture važno je uspostavljanje jedinstvenog sustava za potporu poduzetništvu, uključujući i poduzetništvo zasnovano na inovacijama. Potrebno je stvoriti poticaje za suradnju visoko inovativnih poduzeća s jedne i sveučilišta i istraživačkih instituta s druge strane. Najkompetentnije domaće tvrtke, koje imaju organizacijske i financijske resurse za intenzivnu suradnju s akademskim sektorom često su nezadovoljne suradnjom sa znanstvenim institucijama i obično razvijaju svoje proizvode neovisno o toj suradnji. Premda se suradnja prvenstveno treba zasnivati na zajedničkim projektima kojima se može odobriti sufinanciranje, korisno je omogućiti i korištenje određene fizičke infrastrukture i tehničke pomoći zajedničkim aktivnostima istraživanja i razvoja, pogotovo kada se radi o malim ili srednjim poduzećima koja sama takve resurse nemaju. Provedba politike razvoja poduzetništva treba biti usklađena s ciljevima regionalnog razvoja.
Posebnu pažnju posvetit ćemo nastavku razvoja obrtništva i zaštiti tradicionalne baštine kroz konkretne mjere pomoći obrtnicima kojih u Hrvatskoj ima preko 105.300 i koji zapošljavaju oko 259.600 djelatnika.

• Ciljevi

– Konkurentno malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo;
– Ravnomjeran regionalni razvoj;
– Razvijena poduzetnička klima;
– Razvijena poduzetnička infrastruktura;
– Kvalitetno i kontinuirano financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva;
– Povećanje udjela malih i srednjih poduzeća i obrta temeljenih na visokim tehnologijama;
– Povećanje izvozno orijentiranih malih i srednjih poduzeća i obrta.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Potpuna implementacija preporuka HITROREZ te daljnje uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva s ciljem snižavanja troškova poslovanja do 25%. Rok: do 2012. godine
– Povećanje budžeta za potpore malom i srednjem poduzetništvu do 50% svake godine.
– Promjene u politici potpora:
• uspostavljanje bolje koordinacije davatelja potpora uz provedbu na jednom mjestu (HAMAG će postati središnje mjesto s kojeg će se operativno provoditi mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz uspostavu jedinstvenog registra korisnika mjera, a temeljem Zakona o poticanju malog gospodarstva) – implementacija nakon donošenja Programa Vlade za poticanje malog i srednjeg poduzetništva 2008. – 2012.
• razgraničavanje potpora za mikro, male i srednje poduzetnike (temeljem Programa Vlade za razvoj malog i srednjeg poduzetništva 2008. – 2012.). – Rok: ožujak 2008.
– Poticanje uz proizvodne i uslužnih djelatnosti koje su povezane uz stvaranje novo dodanih vrijednosti (temeljem Operativnog programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva za 2008.). – Rok: ožujak 2008.
– Transparentnost u dodjeli potpora – svi korisnici potpora moraju biti objavljeni na web stranicama – implementacija odmah po početku provedbe Operativnog programa za 2008. – Kontinuirano
– Razvijanje kvalitetnog i kontinuiranog sustava financiranja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva međusobnom suradnjom i dogovorom ministarstava, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a i poslovnih banaka te nastavak sufinanciranja poduzetničkih projekata pod povoljnim uvjetima. – Rok: II. tromjesečje 2008., Kontinuirano.
– Razvoj poduzetničke infrastrukture u kvalitativnom smislu (poduzetnički centri, inkubatori, regionalne razvojne agencije, poduzetničke zone) – Potrebno je unaprijediti institucionalno povezivanje – HAMAG-a sa poduzetničkim centrima te APIU sa regionalnim razvojnim agencijama radi bolje implementacije razvojnih projekata kao i projekata EU (Phare, Sapard, Ipard, IPA te kasnije strukturnih fondova). Nastavak ravnomjerne izgradnje poduzetničkih zona te dovršetak preostalih poduzetničkih zona iz projekta »Radim u zoni« radi dovođenja u funkciju najmanje 400 poduzetničkih zona. Provedba programa namjenske dodjele neiskorištenoga državnog zemljišta za poduzetničke zone. – Rok: I. tromjesečje 2008., kontinuirano.
– Poticanje razvoja kvalitetnih i tehnološki naprednih proizvoda i usluga snažnijim povezivanjem poduzetništva i institucija za istraživanje i razvoj kao i sudjelovanje u financiranju takvih poduzetnika fondom rizičnog kapitala osnovanog od države. 
– Više od 25% ukupnih ulaganja državnoga proračuna u istraživanje i razvoj usmjerit ćemo u potpore industriji za istraživanje i razvoj. U tu ćemo svrhu pri Ministarstvu gospodarstva osnovati Odjel za nove tehnologije, istraživanje i razvoj. Poticat ćemo osnivanje središta izvrsnosti i tehnoloških parkova u svim županijama. Uvest ćemo sustav cjelovitog sufinanciranja inovacijskih projekata. – Započeti odmah.
– Razvoj bolje poduzetničke klime u društvu – edukacija i promjena percepcije javnosti o važnosti i ulozi poduzetništva u društvu (poduzetnici stvaraju višak vrijednosti, zapošljavaju, plaćaju poreze iz kojih se financira funkcioniranje cijele države). – Rok: II. tromjesečje 2008., kontinuirano
– Edukacija i cjeloživotno obrazovanje u poduzetništvu i za poduzetništvo – U suradnji sa socijalnim partnerima i na državnoj i lokalnoj razini izraditi kurikulume za poduzetničko obrazovanje te provoditi edukaciju na svim razinama od vrtića (npr. Projektom Dječji poslovni tjedan), osnovnih škola, srednjih škola, fakulteta kao i cjeloživotno poduzetničko obrazovanje. Potrebe za obrazovanjem u poduzetništvu uskladiti sa potrebama i obrtnika, a temeljem istraživanja potreba i trendova na tržištu radne snage. – Započeti odmah i nastaviti kontinuirano.
– Tržište rada i novo zapošljavanje – Provest ćemo reformu u radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ciljevi reforme su jačanje njegove sposobnosti u prepoznavanju potreba gospodarstva, djelotvornije posredovanje pri zapošljavanju na lokalnim razinama i preuzimanje aktivne uloge u provođenju programa cjeloživotnog obrazovanja i povećanje sposobnosti zapošljavanja nezaposlenih radnika. Dugotrajno nezaposlenim ponudit ćemo programe dopunskog obrazovanja, uključujući i računalno opismenjavanje. Kontinuirano ćemo se boriti protiv lažne nezaposlenosti i zloporabe sustava naknada za nezaposlenost. Olakšat ćemo zapošljavanje mladih putem oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u prvoj godini rada uz zadržavanje pune zdravstvene zaštite. Omogućit ćemo dopunski rad umirovljenika i time olakšati problem nedostatka određenih stručnih kadrova i profila koji se opaža na tržištu. Uplate u treći stup priznat će se poslodavcima kao trošak poslovanja.

• Temeljne postavke

Vlada Republike Hrvatske će sačiniti zajednički Program razvoja hrvatskog sela i poljoprivrede 2008.-2011. Temelj za izradu ovog programa su programi Preporod hrvatskog sela, Program za poljoprivredu i Nacrt strategije ruralnog razvoja RH.

• Provedbene mjere

10.1. Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju
– Osnova za politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje bit će nastojanja RH da se uskladi sa principima Zajedničke poljoprivredne politike EU te jedinstvenom plaćanju po farmi.
• U ovom prijelaznom periodu minimalno poticana površina biti će najmanje 1,0 hektar poljoprivrednog zemljišta osim ako već postojećim zakonom nisu određene manje proizvodne površine. U stočarskoj proizvodnji minimalno poticana proizvodnja je jedno grlo.
– Uvodi se sustav degresivne isplate poticaja po korisniku. Modaliteti za provođenje ove mjere utvrdit će se naknadno.
– Ove mjere počet će se primjenjivati od 2008 godine.

10.2. Zemljišna politika
– Nastavit će se i ubrzati provođenje zakona o poljoprivrednom zemljištu. Postupak dodjele koncesije prenijeti će se u nadležnost županija odnosno grada Zagreba, a prioritetna koncesija se ukida. U cilju provedbe navedenih izmjena i ubrzanja postupka provođenja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ići će se u tehničke izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
– Osniva se Agencija za poljoprivredno zemljište kao centralna agencija sa županijskim ispostavama. Djelatnosti agencije biti će: 
• promet privatnim poljoprivrednim zemljištem i tehnički servis državnom poljoprivrednom zemljištu,
• sređivanje zemljišno-knjižnog stanja,
• okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda,
• kultiviranje poljoprivrednog zemljišta.
– Polazište za pregovaračku platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RH u EU. 
– Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.3. Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda
– Ubrzavanje uspostave i funkcioniranja proizvođačkih organizacija (zadruge, specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvođača, savezi).
• Pored dosadašnjih modela financiranja, osnivanja i opremanja organizacija te financiranja programa razvitka organizacija u okviru ove mjere osigurat će se plaće za profesionalne djelatnike kroz prve 3 godine u punom iznosu. Ova mjera nastavlja se provoditi u narednom razdoblju.
– Jačanje postojećih i uvođenje novih horizontalnih mjera potpore proizvođačkim organizacijama pri provođenju tržnih aktivnosti.
• U okviru ove mjere nastavit će se financirati aktivnosti izgradnje tržne infrastrukture, skladištenje, trženje, dorada, mjera stabilizacije tržišta, intervencije na tržištu.
– Uvođenje tržnih redova za sve poljoprivredne proizvode od 2009. godine.
– Poticanje horizontalnog i vertikalnog umrežavanja (zadruge, klasteri) u svrhu osiguranja bolje tržišne pozicije, smanjivanja troškova proizvodnje i izgradnje ciljnih tržišta (tržišnih niša).
– Jačanje inspekcijskog nadzora na tržištu hrane u RH.

10.4. Povećanje konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije 
– Nastavak provođenja Operativnih programa za podizanje trajnih nasada, za govedarstvo, svinjogojstvo i povrtlarstvo.
• U narednom periodu izraditi će se i novi operativni programi za brži razvoj peradarstva, ovčarstva i kozarstva.
• Na osnovu dosadašnjih iskustava otkloniti slabe točke u provedbi programa, te investitorima poljoprivrednim gospodarstvima pojednostaviti i olakšati realizaciju projekata.
– Financiranje prilagodbe standardima EU u području sigurnosti hrane.
– S obzirom na strateški značaj sektora prehrambene industrije u RH te potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti proizvoda ovog sektora i njegovog povezivanja s primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda s ciljem korištenja vlastitih potencijala (sirovina) i osiguranja domaćeg proizvoda „od polja (farme) do stola“, kao i s ciljem dugoročnog smanjivanja uvoza i povećanja izvoza na EU i svjetska tržišta, najznačajnije mjere koje je potrebno provesti u idućem razdoblju su:
• donošenje Strategije razvoja prehrambeno-prerađivačke industrije te Operativnog programa potpora prehrambeno-prerađivačkoj industriji kojim bi se u razdoblju 2008. – 2013. godine osiguralo cca 700 milijuna kuna u Državnom proračunu,
• daljnje usklađivanje propisa o kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti hrane s pravnom stečevinom EU,
• nadalje provoditi programe potpore marketinškoj pripremi proizvoda za tržište uključujući potpore za sustav zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda,
• nastavak provedbe Operativnog programa potpore proizvodnji Slavonskog kulena koji je Vlada RH usvojila u svibnju 2006. godine te donošenje operativnog programa kojim bi se obuhvatili i drugi hrvatski autohtoni proizvodi,
• usvajanje pretpristupnog IPARD programa kojim bi se do dana ulaska RH u EU financirala između ostalog i ulaganja u prerađivačke kapacitete s ciljem prilagodbe EU standardima na području sigurnosti i kakvoće hrane i standardima vezanim uz zaštitu okoliša, 
• daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva za područje zaštite autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zakonodavstvom Europske unije,
• provedba postupka registracije oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
• daljnje izdvajanje sredstava iz Državnog proračuna za pomoć ovlaštenim certifikacijskim tijelima za postupak dobivanja akreditacije prema normi HRN EN 45011, 
• osnivanje inspekcije za kakvoću hrane (predviđeno novim Zakonom o hrani iz svibnja 2007. godine – NN 46/07) koja će biti nadležna za službenu kontrolu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s oznakama zaštite.

10.5. Mjere diversifikacije dohotka i zaposlenosti
– Povećanje zaposlenosti i dohotka u seoskom prostoru moguće je ostvariti kroz: 
• ulaganja u razvitak ruralnog turizma; 
• ulaganja u tradicionalne obrte u ruralnim područjima;
• ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, za pojedinačni ili zajednički interes (grupe proizvođača);
• ulaganja u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona (mikro proizvodnih pogona) za mlijeko, meso, voće i povrće uključujući opremu za pakiranje i marketing proizvoda;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje uslužnih djelatnosti u ruralnim područjima poput IT centara i  mehaničarskih radionica;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona za proizvodnju  morske i slatkovodne ribe;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona za proizvodnju gljiva;
• ulaganje u obnovljive izvore energije.
– Nastaviti će se provoditi mjere zapošljavanja u ruralnom prostoru kroz navedene, a provoditi će se i neke nove mjere koje nisu navedene. 
– Razvojni projekti – Projekti „odozgo prema dolje“ provodit će se od strane resornog ministarstva odnosno njegovih institucija i agencija.
– Projekte „odozdo prema gore“ inicirat će i provoditi lokalna zajednica uz pomoć LAG-ova i mreže seoskih inženjera. U okviru navedenih projekata financirat će se slijedeće aktivnosti:
• upravljanje projektima (do 100% u prve tri godine),
• izrada projektne dokumentacija (do 100%),
• razvitak proizvoda, uključivo i istraživanje tržišta (do 100%),
• administrativni troškovi razvitka proizvoda (do 100%),
• pokretanje organizacije za proizvodnju i distribuciju proizvoda (do 100%),
• organizacija prve prodajne pošiljke (do 80%),
• nabavka opreme za proizvodnju i prodaju (do 50%),
• izrada promotivnog materijala i promotivno oglašavanje (do 80%),
• organizacija prodajnih i promotivnih događaja (do 50%),
• permanentno obrazovanje i savjetovanje seljaka iz problematike proizvodnje, prerade, ekonomike i marketinga. 
• Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.6. Ribarstvo
– Osigurat će se siguran vez u našim lukama za sva ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov, po prihvatljivim cijenama za ribare.
– Omogućit će se dostupnost bespovratnih i kreditnih sredstava za modernizaciju ribarske flote svim zainteresiranim ribarima. Izmijeniti će se postojeći model financiranja obnove ribarske flote na način da će se smanjiti obveza vlastitog učešća ribara za traženi kredit sa sadašnjih 10% na 5%.
– Izgradit će se ukupno sedam veletržnica ribom na moru kojima će u upravljanju sudjelovati i ribari, te dvije veletržnice u unutrašnjosti zemlje u Zagrebu i Osijeku.
– Težit će se izjednačavanju u najvećoj mogućoj mjeri troškova poslovanja domaćih ribara sa visinom troškova poslovanja u EU. Utjecat će se na smanjenje troškova veterinarskih usluga, a troškove pregleda brodova od strane hrvatskog registra svesti će se na razinu kao što je u EU.
– Poduzet će se niz aktivnosti koje će poboljšati gospodarski položaj slatkovodnog ribarstva u Hrvatskoj. Raditi će se na rješavanju pravnog statusa slatkovodnih ribnjaka, smanjenju vodoprivredne naknade, problematici ribojednih ptica, te financijskoj konsolidaciji i poboljšanju uvjeta privređivanja sektora. Unaprijedit će se tehničko-tehnološke komponente sektora i poticati marketinški programi u slatkovodnom ribarstvu.

10.7. Kvaliteta prehrane
– Programi za povećanje kvalitete prehrane:
• Povećanje potrošnje svježeg voća i povrća (škole, bolnice…);
• Povećanje veće potrošnje mlijeka, ribe, voća i povrća te maslinova ulja (škole, bolnice…);
• Povećanje potrošnje ekoloških i integriranih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (škole, bolnice…).
– Promocija i poticanje pravilne prehrane.
– Promocija hrvatskih tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrvatske tradicionalne kuhinje.
– Ove mjere počet će se provoditi od 2008. godine.

10.8. Važne institucije  i pilot projekti za provedbu programa
– Agencija za poljoprivredno zemljište
– Poljoprivredna komora
– Hrvatska agencija za ruralni razvitak
• Prema prijedlogu Uredbe o osnivanju Hrvatska agencija za ruralni razvitak (HARR) provodi sljedeće osnovne djelatnosti:
o izrađuje i daje prijedloge za unapređenje stanja u seoskim područjima;
o prati i stvara baze podataka te prati i ocjenjuje učinke mjera razvitka regionalne i ruralne politike;
o povezuje i koordinira rad različitih državnih tijela, ustanova, nevladinih organizacija te jedinica lokalne i regionalne samouprave u sklopu provedbe politike ruralnog razvitka;
o pruža operativnu podršku u provedbi mjera strukturne politike i ruralnog razvitka u skladu sa propisima i aktima Vlade Republike Hrvatske;
o pripreme stručne podloge, analize i izvješća te se bavi izdavačkim radom u sklopu provedbe politike ruralnog razvitka;
o vrši edukaciju i informiranje seoskog stanovništva za korištenje sredstava iz državnog proračuna te međunarodnih fondova i programa namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvitku;
o provodi ostale poslove iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju HARR-a;
o provodi zajednički marketing poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
– Institut za selo i seoski prostor – radio bi istraživanja, analize te stručne i znanstvene podloge za potrebe planiranja, provođenja i kontrole mjera poljoprivredne i ruralne politike, povećanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i agrobiznisa te pregovore s EU.
– Pilot projekti – Ustroj mreže seoskih inženjera i LAG-ova
• Za potrebe planiranja i provođenja razvojnih projekata odozdo prema gore formirala bi se mreža tzv. seoskih inženjera i Lag-ova, koje bi u suradnji sa svojom lokalnom zajednicom  otkrivali, poticali i sudjelovali u provođenju gospodarskih projekata. 
– Provođenje ovih mjera početi će u 2008. godini.

10.9. Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa
– Poticanje i unaprjeđenje obnove objekata i područja značajnih povijesnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti. 
– Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, seoskih običaja i manifestacija.
– Promicanje kvalitetnih autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda.

10.10. Integralna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša
– Donošenje i provođenje poljoprivrednog okolišnog programa.
– Poticanje i promicanje integralne i ekološke proizvodnje.
– Primjena načela EU u programiranju programa ruralnog razvitka na regionalnu i lokalnu politiku ruralnog razvitka.
– Održiva uporaba prirodnih potencijala, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

10.11. Cjeloživotno učenje proizvođača 
– Ova mjera počet će se primjenjivati od 2008. godine.

10.12. Mjere povećanja kvalitete života u seoskom prostoru
– Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture – obuhvaća ulaganje u infrastrukturne projekte u seoskom prostoru: infrastruktura do proizvodnih objekata, toplane, nerazvrstane ceste i poljskih putovi, protupožarni putovi, odvodnja, pročiščivaći, dječja igrališta, jaslice, vrtići, brigu za nemoćne i stare…
– Poboljšanje i razvitak društvene, socijalne i kulturne infrastrukture
• Ova mjera početi će se primjenjivati od 2008. godine.

10.13. Poticanje gradnje obiteljskih kuća u seoskom prostoru
– Ova mjera počet će se primjenjivati od 2008. godine.

10.14. Proračun 
– Planirani proračun za provođenje mjera iz ovog poglavlja u 2008. godini je:

– U narednim godinama proračun za ovo poglavlje će se povećavati ovisno o planiranim mjerama te sukladno povećanju Državnog proračuna.

• Temeljne postavke

Zbog značajnog utjecaja na ukupni razvoj društva, te posebno zaposlenost, vanjskotrgovinsku bilancu i nacionalni BDP, industrija predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih prioriteta. Temeljne polazne osnove sadržane su u Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013., odnosno Industrijskoj politici Republike Hrvatske u pripremi za članstvo u Europskoj uniji. Novom strategijom industrijskog razvoja i razvojnim programima pojedinih industrijskih sektora povećat će se konkurentnost domaće industrije putem njezina razvoja utemeljena na znanju i dugoročnoj održivosti.

• Ciljevi

Razvoj hrvatske industrije i njena tehnološka obnova i revitalizacija u budućem razdoblju odvijat će se na dva usporedna smjera. Prvi se odnosi na unapređivanje i tehnološku modernizaciju tradicionalnih hrvatskih proizvodnih sektora koji zapošljavaju većinu radne snage i stvaraju najveći udio u bruto nacionalnom proizvodu. To su uglavnom radno intenzivne industrije niske kapitalizacije kao što su drvna, tekstilna, kožna i metalna industrije. Međutim, u ovu grupu spadaju i industrije više tehnološke razine na temelju kojih Hrvatska ostvaruje značajan udio izvoza roba visoke tehnološke razine, kao što su brodogradnja, industrija strojeva i uređaja i prehrambena industrija. U ovim su industrijama sadržani hrvatski potencijali za dalji razvoj i rast izvoza te povećanje njene međunarodne konkurentnosti. Tehnološka poboljšanja u ovim industrijama, stvaranje specijaliziranih proizvoda s višom dodatnom vrijednosti i popunjavanje “niša” na međunarodnim tržištima čine prioritete razvoja u ovim industrijama i mogu značajno doprinijeti hrvatskom gospodarskom rastu. Drugi smjer industrijskog razvoja činiti će restrukturiranje gospodarstva uvođenjem novih industrija tzv. industrija temeljnih na znanju i generičkim tehnologijama, među kojima su najvažnije informacijsko-komunikacijska tehnologija i biotehnologija. Uspjeh u njihovoj primjeni u prije spomenutim tzv. tradicionalnim industrijama u velikoj će mjeri odrediti i ukupan stupanj uspješnosti razvoja industrije u cjelini, te će se kao takav posebno od strane države i poticati.

• Provedbene mjere

9.1. Industrijska politika
– Kod izrade Operativnih planova poticajnih mjera polazit će se od dostignutog stupnja razvoja i potencijala pojedinih sektora za izvoz, pozitivnih rezultata dosadašnjih pregovora RH sa EU na području industrijske politike, te preuzetih obveza iz sklopljenih međunarodnih ugovora kao što su članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. 
– Zbog prije istaknute važnosti, te utjecaja na ukupno gospodarstvo, kao prioriteti buduće industrijske politike posebno se ističu: prehrambena industrija, brodogradnja, drvna industrija, tekstilna industrija, industrija čelika i metaloprerađivačka industrija, te industrija kože i proizvoda od kože. 
– Osigurat ćemo povećanje konkurentnosti industrije nastavkom gospodarskih reformi usmjerenih na izgradnju povoljnijeg gospodarskog okružja, te izradom sektorskih operativnih planova državnih potpora navedenih sektora za koje se ocjenjuje da bi u srednjoročnom razdoblju mogli donijeti kvalitetne pomake te promijeniti i preobraziti hrvatsku prerađivačku industrijsku strukturu. 
– Sukladno europskoj praksi poticanja industrijskog razvoja putem ulaganja u obrazovanje i industrijske inovacije, poseban ćemo naglasak dati na potpore za razvoj novih industrijskih proizvoda utemeljenih na razvoju, istraživanju i inovacijama. Pokretanjem sektorskih programa istraživanja, razvoja i inovacija  očekuje se povećanje primjene rezultata istraživanja u industriji putem povećanja povezanosti industrijskog sektora i istraživačke zajednice. Spomenuti cilj se namjerava ostvariti pokretanjem sektorskih projekata povećanja konkurentnosti. Sukladno praksi u EU takvi projekti će primarno biti namijenjeni industriji odnosno zajedničkim konzorcijima sastavljenim od predstavnika velikih, srednjih i malih poduzetnika i predstavnika istraživačke zajednice. Ukupna vrijednost takvih projekata planira se u razdoblju 2008. – 2013. povećati do razine od 25% od ukupnih državnih potpora koje se planira izdvojiti za istraživanje i razvoj. Za provođenje sektorskih programa razvoja, istraživanja i inovacija za potrebe industrije bit će zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje će programe povoditi u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i športa i Ministarstvom financija. Dodatno, da bi unaprijedilo svoje sadašnje organizacijske mogućnosti za provedbu tih projekata u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ustrojit će se poseban Sektor za tehnologijski razvoj. 
– Kao bitna mjera za povećanje konkurentnosti domaće industrije započet će se i aktivnosti na planu unapređenja sustava obrazovanja u skladu sa potrebama industrije. Kao ključni ciljevi u odnosu na obrazovanje za potrebe industrije ističu se:
• povećanje broja visokoobrazovanih u radnoj snazi u industriji, 
• osuvremenjivanje strukovnog obrazovanja  u skladu s gospodarskim potrebama,
• aktivnosti prekvalificiranja ili do-kvalificiranja aktivne radne snage, 
• jačanje aktivne uloge tržišta rada u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom.

9.1.1. Tekstilna industrija
Sektor je vrlo značajan za regionalni razvoj jer ga karakterizira velika rasprostranjenost kapaciteta u gotovo svim hrvatskim županijama. Posebno je značajna prisutnost sektora u Varaždinskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj  i Karlovačkoj županiji. Udio prihoda od prodaje, za sektor proizvodnje tekstila i proizvoda od tekstila kretao se u proteklom razdoblju oko razine od 3,3%, a udio u  bruto dodanoj vrijednosti  4,7% od ukupne industrije RH.
Usprkos stalnom rastu, sektor tekstila bilježi smanjenje porasta  prodaje proizvoda na prosječnoj godišnjoj razini koja se u  proteklom razdoblju kretala u rasponu od 7% – 12%.  Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod  sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 9,1 do 14,2 milijardi kuna. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Otprilike 70% proizvodnje sektora se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
S obzirom na prethodno istaknuti značaj, Vlada Republike Hrvatske je 25. listopada 2007. usvojila Razvojnu strategiju hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008.-2015. U skladu sa strategijom pokrenut ćemo razvojne programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 627 milijuna kn do 2012. godine. 
– Navedene potpore koristit ćemo za pokretanje projekata kakvi se provode u razvijenim članicama EU u kojima se realizacijom takvih projekata tekstilna industrija usmjerava u proizvodnju specijaliziranih proizvoda i naprednih tehnologija tekstila utemeljenih na istraživanju i razvoju s naglašenom važnošću kvalitete i funkcionalnosti proizvoda. 
– Sukladno Razvojnoj strategiji hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008. – 2015. poticat ćemo izvođenje sljedećih razvojnih programa:  
• Restrukturiranje i konsolidacija  poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki.

9.1.2. Industrija kože i proizvoda od kože
Sektor je značajan na nacionalnoj razini, zapošljava niže obrazovanu uglavnom žensku radnu snagu i djeluje kao socijalni amortizer. Udio prihoda od prodaje sektora proizvodnje kože i proizvoda od kože u ukupnoj industriji RH u posljednjim se godinama kreće na razini od  1,30%, koliko otprilike iznosi i udio u bruto dodanoj vrijednosti. Sektor je prisutan na domaćem i stranom tržištu. Najveći dio proizvodnje, otprilike 70% se izvozi, od toga gotovo 90% u EU.
U prethodnom razdoblju sektor je obilježio izrazito visoki rast prihoda. Taj rezultat, međutim, posljedica je rasta prodajnih aktivnosti malog broja proizvođača koji su uvođenjem nove tehnologije (strana ulaganja) i radom za poznatog kupca postigli značajne rezultate. Ostatak sektora u načelu ne karakteriziraju dobri rezultati, već se prije može govoriti o stagnaciji. Ovisno o intenzitetu daljnjeg rasta očekivani prihod sektora u godini 2013. kreće se u rasponu od 3,2 do 8,5 milijardi kuna. Uvažavajući značaj sektora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u studenom 2007. izradilo Strategiju razvoja industrije kože i proizvoda od kože za razdoblje 2008. – 2015. Strategija predviđa pokretanje razvojnih programa za koje se predviđaju državne potpore u iznosu od 207 milijuna kn do 2012. godine.
– Potporama ćemo osigurati nastavak rasta sektora u pogledu jačanja tržišne pozicije vlastitim brendiranim proizvodima te dizajniranjem visokomodne i visokokvalitetne obuće, koja  je cjenovno konkurentna.
– Sukladno Strategiji razvoja industrije kože i proizvoda od kože poticat ćemo izvođenje sljedećih programa: 
• Restrukturiranje i konsolidacija poduzetnika u poteškoćama,
• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u poslovanju,
• Akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti,
• Dislokacija proizvodnih jedinica u RH i korištenje lokacijske rente,
• Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova,
• Razvoj distribucije,
• Tehnološko-tehnička obnova proizvodnje,
• Kadrovsko restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje,
• Razvoj poduzetništva, kooperacije i robnih marki,
• Sufinanciranje infrastrukture i zbrinjavanja industrijskog otpada. 

9.1.3. Industrija čelika, proizvoda od čelika, strojeva i uređaja 
Zbog svog značajnog izvoznog potencijala sektor čelika i sektor proizvodnje strojeva i uređaja zaslužuju posebnu pozornost u narednom srednjoročnom razdoblju u kome se kao jedan od bitnih gospodarskih ciljeva ističe jačanje izvoznih kapaciteta. Pozitivni pomaci ostvareni u privatizaciji željezara u Sisku i Splitu te TLM-u, u narednom se razdoblju namjeravaju proširiti na ostale dijelove metaloprerađivačke industrije za koju su slično kao i za navedena društva karakteristični problemi nagomilanih dugova i neučinkovitog upravljanja. 
– Unaprijedit ćemo upravljačke mehanizme u metaloprerađivačkoj industriji te uspostaviti uvjete za održiv i inovativan razvoj u sektoru kao i uštede u proizvodnji.  
– Posebno ćemo poticati ostvarenje pozitivnih učinaka povezivanjem velikih sa manjim poduzetnicima, osobito na projektima informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Loše financijsko stanje i velika fluktuacija informatičkih stručnjaka iz velikih sustava uzrokovali su relativno nepovoljno stanje na području informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Uspostavom suradnje velikih sustava sa malim i srednjim poduzetnicima iz područja IT sektora očekuje se stoga unapređenje konkurentnosti svih strana uključenih u projekte odnosno velikih sustava i srednjih i malih poduzetnika. 

9.1.4. Drvna industrija
S obzirom na značaj sektora prerade drva i proizvoda od drva koji u Republici Hrvatskoj ima veliki prerađivački potencijal zahvaljujući dostupnosti kvalitetne sirovinske osnove, te izvoznu orijentiranost finalnih proizvoda kao i iskustvo i tradiciju, 2004. godine donesena je Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira (NN 114/2004). Nastavno na Strategiju izrađen je Operativni program razvoja industrijske prerade drva koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 12. srpnja 2006. godine. Ovaj operativni program obuhvaća razdoblje (2006. – 2010.) u kojem bi se u ovaj sektor plasiralo ukupno 201 milijun kuna. Implementacijom programa, razvojem novih i poboljšanjem postojećih proizvoda uvođenjem novih tehnologija i tehnoloških procesa, implementacijom dizajna predviđa se rast prihoda u sektoru od najmanje 30% te rast broja zaposlenih od 20%.
– U 2007. godini – prvoj godini provedbe Operativnog programa, dodijeljeno je cca 41 milijun kuna sukladno programu te će se u iduće četiri godine nastaviti s provedbom ovog programa, sukladno sredstvima predviđenima za njegovu provedbu u Državnom proračunu.