• Temeljne postavke

Sigurna i kvalitetna opskrba energijom, štedljivost u potrošnji energije, širenje upotrebe obnovljivih i ekološki prihvatljivih energenata temeljna su polazišta energetske politike. Istodobno, geostrateški položaj Hrvatske njezina je najveća komparativna prednost u široj energetskoj slici Europe. Na tim prednostima i potencijalima nastavit će se provoditi razrađena, usklađena i ekološki svjesna energetska politika.

• Ciljevi

Naš energetski sustav usklađivat će se i povezivati s energetskim sustavom i tržištem Europske unije. Nastavit će se sigurna dobava energije za naš povećani industrijski razvoj, uz ostalo i povećanjem broja dobavnih pravaca.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Radi diversifikacije dobavnih pravaca prirodnog plina i povećanja energetske sigurnosti Republika Hrvatska će sudjelovati u gradnji novih dobavnih pravaca za prirodni plin: projekt Jonsko-Jadranskog plinovoda, povezivanju hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava kod Donjeg Miholjca, povezivanje hrvatskog i srpskog plinovodnog sustava te i u ostalim regionalnim projektima koji mogu dobaviti plin za Hrvatsku i povećati stratešku važnost Hrvatske u tranzitu prirodnog plina kao npr. projekti NABUCCO, Južni potok, Plavi potok i dr.
– Izgradit će se magistralni plinovod Bosiljevo – Split s pripadajućim regionalnim plinovodima i dovesti plin do stanovnika Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Na ovaj će se način izgraditi više od 600 kilometara plinovoda.
– Izgradit će se dva nova podzemna skladišta plina.
– Izgradit će se prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin.
– Promovirat će se ekološki prihvatljiva goriva, što uključuje intenzivnije korištenje prirodnog plina za grijanje i ukapljenog plina za pogon automobila.
– Dovršit će se modernizacija rafinerija Rijeka i Sisak, čime će se povećati kapacitet rafinerija i omogućiti proizvodnja naftnih derivata usklađena s najvišim europskim standardima kvalitete.
– Hrvatska će se uključiti u paneuropski naftovod kojim će se omogućiti transport nafte od Crnog mora do Zapadne Europe bez prekrcaja u lukama – čime se postižu gospodarski učinci bez opasnosti od onečišćenja Jadrana
– Intenzivirat će se ulaganja u proizvodnju električne energije, što znači dovršetak izgradnje jedne hidrocentrale, te dovršetak izgradnje termoelektrana na plin u Zagrebu, Sisku, Slavoniji i u Dalmaciji.
– Kroz izradu nove dugoročne strategije energetskog razvitka Hrvatske razmotrit će se mogućnost izgradnje elektrana koje koriste različite oblike energenata, a uzimajući u obzir diversifikaciju energenata i mogućnosti dobave energenata.
– Modernizirat će se mreža za distribuciju električne energije.
– Izgradit će se dvostruki dalekovod 400 kV Ernestinovo-Pecs i drugi prekogranični vodovi prema susjednim zemljama kako bi povećali mogućnost uvoza, izvoza i tranzita električne energije.
– Promovirat će se energetski učinkoviti sustavi putem kvalitetnije gradnje kuća i stanova i poticanjem primjene suvremenih energetski štednih tehnologija.
– Promovirat će se uporaba obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra, vode, energija biomase i biogoriva.
– Radi što racionalnijeg iskorištavanja svih vrsta mineralnih sirovina i geotermalnih voda te zaštite okoliša i prirode, izdavanje svih odobrenja i rudarskih koncesija za istraživanje i eksploataciju svih vrsta mineralnih sirovina, geotermalnih voda vršit  će se na regionalnoj i državnoj razini. 
– Pristupit će se izgradnji geotermalnih elektrana (Kutnjak-Lunjkovec, Bjelovar).
– Promovirat će se održiva proizvodnja biogoriva radi što većeg korištenja u transportu u cilju zaštite okoliša.
– Nastavit će se daljnji razvoj poslovnog sustava HEP-a (restrukturiranje, privatizacija…) u cilju zaštite nacionalnih interesa i u skladu s Europskim smjernicama.
– Kod moguće daljnje privatizacije INA-e maksimalno će se voditi računa o zaštiti strateških interesa Hrvatske u INA-i i zadržati minimalno 25%+1 dionicu u vlasništvu Hrvatske.
– Cijene energenata (električna energija, plin, toplina) postupno će u periodu 3-5 godina dostići realne tržišne cijene i pri tome maksimalno voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva.
– Kroz strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama definirat će se iznos koncesijskih naknada do 10% (u skladu s praksom zemalja članica Europske unije) za korištenje energetskih mineralnih sirovina (ugljikovodika i geotermalne vode), dok će se model raspodjele definirati u strategiji tako da se prihodi od naknade dijele između jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine), jedinica regionalne uprave (županije) i države. – Rok: prvo polugodište 2008. godine.

• Temeljne postavke

Republika Hrvatska je bogata nacionalnim prirodnim bogatstvima poput izvora vode, rijeka, jezera, mora i šuma. Ona su opće dobro i njima će i u budućnosti strateški upravljati Republika Hrvatska. Vlada će dati punu pozornost očuvanju šuma u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvoću života kao i očuvanju kvalitete i zaštite vode na korist gospodarstva i građana.
Republika Hrvatska je obdarena velikom raznolikošću staništa, razlikujemo preko 60 šumskih zajednica te oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. Naše su šume međunarodno priznate zbog činjenice da je 95% šumskog područja prirodnog sastava na što je značajan utjecaj imala 150-godišnja tradicija šumske struke i znanosti. Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost održivom gospodarenju svih šuma i odmak od tradicionalnog koncepta održive proizvodnje drva i jednakog vrednovanja okolišnih i društvenih vrijednosti šuma. U šumarskoj politici postoji svijest da poboljšano gospodarenje šumama stvara novu proizvodnju dobara i usluga, pomažući na taj način stvaranje dodatnih radnih mjesta i dohodaka, te tako u većoj mjeri pridonosi razvoju ruralnih područja.
Očuvanje kvalitete vode, sprečavanje onečišćenja, uključujući i zbrinjavanje otpadnih voda te osiguravanje adekvatne i stabilne opskrbe u skladu s europskim standardima o zaštiti okoliša i kvaliteti vode, naši su strateški prioriteti. 

• Provedbene mjere 

7.1. Šume
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– analizirat ćemo ostvarenje Nacionalne šumarske politike i strategije te pristupiti izradi Nacionalnog šumarskog programa za sljedeće razdoblje;
– uskladit ćemo Zakon o šumama s europskom regulativom;
– dovršit ćemo Prvu nacionalnu inventuru šumskih resursa;
– poticat ćemo veću uporabu drva u ukupnom gospodarstvu RH;
– uskladit ćemo zapošljavanje šumarskih kadrova i obrazovni sustav;
– zabranit ćemo prodaju državnog šumskog zemljišta;
– privremeno ćemo ograničiti prodaju privatnog šumskog zemljišta 12 godina nakon ulaska u EU;
– poticajnim mjerama pokrenut ćemo pošumljavanje površina koje do sada nisu bile pod odgovarajućom šumskom vegetacijom čime će se steći uvjeti korištenja šumske biomase te dodatno zapošljavanje u ruralnim područjima;
– intenzivirat ćemo razminiravanje šuma i šumskih zemljišta kako bi se stavio u funkciju nedostupni etat čime bi bilo više sirovine za potrebe drvne industrije;
– uspostavit ćemo Institut služnosti za stočarstvo i ribarstvo na neobraslom šumskom zemljištu po istom načelu kao što se provodi za podizanje trajnih nasada;
– započet ćemo restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. s ciljem stvaranja profitabilnog šumarskog trgovačkog društva koje upravlja prirodnim resursima na ekološko potrajan način, orijentirano prema tržištu i kupcima, komercijalno motivirano i socijalno odgovorno;
• glavne teme restrukturiranja:
o organizacija Hrvatskih šuma i povećanje učinkovitosti (stupanj decentralizacije, udruženje sredstava, raspodjela dobiti, broj razina organizacije, međusobni odnosi, smanjenje troškova, povećanje prihoda, razvoj novih djelatnosti);
o upravljanje ljudskim resursima;
o izdvajanje dijelova poduzeća i privatizacija opreme i aktivnosti;
o razvoj privatnog poduzetništva u šumarstvu usmjeriti k uspostavljanju partnerskih odnosa poduzeća koje gospodari šumama i poduzetnika u svrhu otvaranja novih radnih mjesta u ruralnom području.
– potaknut ćemo podizanje razine gospodarenja za šume u privatnom vlasništvu, osnivanje udruga privatnih šumoposjednika, okrupnjavanje privatnih šumskih posjeda, edukacije vlasnika, dodjele subvencije šumoposjednicima kroz ulaganje u šumu;
– jačat ćemo kapacitete Šumarske savjetodavne službe.
– razvit ćemo nove modele gospodarenja i započeti s pilot projektima, tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva na tri lokacije – kada se vidi učinak ovog pilot projekta, donijet će se odluka kako nastaviti s provedbom ove mjere;
– podići ćemo kvalitetu usluga u šumarstvu kroz proces licenciranja izvoditelja radova;
– redefinirat ćemo poslovne procese i uskladiti ih s licenciranjem.

7.2. Vode
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– osigurat ćemo priključenost na javne vodoopskrbne sustave za dodatnih 400.000 građana, čime će voda iz javnih izvora biti dostupna za 90 posto hrvatskih građana. 
– dovršit ćemo projekte izgradnje vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, regionalnog vodovoda Hrvatsko zagorje, regionalnog vodovoda Dalmacije i regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Mljet-Lastovo.
– izgradit ćemo ili započeti, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda za sva naselja veća od 10.000 stanovnika.
– osigurat ćemo povećanje priključenosti na sustave za pročišćavanje otpadnih voda sa sadašnjih 20 posto na 50 posto stanovništva. To znači dovršiti izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda za područje Osijeka, Karlovca, Knina, Drniša, Slavonskog Broda, Vukovara i svih većih gradova na obali.
– navodnit ćemo najmanje 60.000 ha u čemu će odlučan poticaj dati dovršetak prve faze izgradnje kanala Dunav – Sava.
– završit ćemo i čišćenje kanala 3. i 4. reda kakvih je ukupno 26.000 kilometara, čime će se riješiti problem viška oborinskih voda i poplave u određenim godišnjim dobima, ali stvoriti uvjeti i za nove navodnjavane površine.
– poticat ćemo višenamjensko iskorištenje geotermalnih izvora.

• Temeljne postavke

Zaštita okoliša temeljni je preduvjet dugoročnog i održivog razvoja. Hrvatska ima u europskim razmjerima dobro očuvan okoliš i zadaća je našeg naraštaja osigurati čuvanje i daljnje poboljšanje kvalitete okoliša u kojem živimo. Suočeni s globalnim posljedicama čovjekova utjecaja na okoliš, naznakama klimatskih promjena i globalnog zatopljenja čuvanje okoliša znači čuvanje naše budućnosti i našeg načina života. Uvođenje reda u prostor i okoliš te sprečavanje njihove daljnje devastacije u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja jamstvo su naše konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu. U nadolazećem mandatu intenzivirat ćemo rad na zaštiti i unapređenju prostora i okoliša.

• Ciljevi

– Očuvati okoliš u Hrvatskoj te kroz politiku održivog razvoja iskoristiti kvalitetu okoliša kao razvojnu šansu.
– Zaštiti prirodu od unosa genetski modificiranih organizama i proglasiti do 15% površine RH zaštićenim područjem.
– Potaknuti razvoj samozapošljavanja kroz ekopoljoprivredu i ekoturizam i korištenje obnovljivih izvora energije.

• Provedbene mjere

6.1. Institucionalni okvir
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva u zaštiti okoliša i dalje pratiti rad Agencije za zaštitu okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnog zavoda za zaštitu prirode, javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, te posvetiti posebnu pažnju položaju i učinkovitosti navedenih subjekata. – Kontinuirano
– jačati inspekcijske službe kroz zapošljavanje novih inspektora i njihovo opremanje. – Kontinuirano
– primjenjivati načelo „zagađivač plaća“ i osigurati izdvajanje dijela sredstava koja plaćaju zagađivači u Programe jedinica lokalne i regionalne samouprave područja gdje je onečišćenje nastalo. – Rok: 30. lipnja 2008. godine.

6.2. Pravni okvir
Za provedbu programa zaštite okoliša i održivog razvoja uskladit će se potrebni zakonski i podzakonski akti, kao i strategije i programi. Kroz ovu djelatnost treba:
– donijeti novu strategiju i program prostornog uređenja RH u kojoj će se isključiti mogućnost izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u RH (Trgovska gora) i ukloniti sve sukobe u prostoru;
– isključiti mogućnost uvođenja GMO u prirodu (zabraniti ispuštanje živih GMO organizama u okoliš, zabraniti sjetvu GMO sjemena pa i u pokusne svrhe; proizvodi koji se nađu na tržištu, a sadržavaju GMO moraju biti jasno deklarirani bez obzira na postotak onečišćenja; sa susjednim zemljama pokrenuti stvaranje zone slobodne od GMO-a; certificirati laboratorije za analizu GMO-a);
– donijeti Strategiju proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije uključujući i održivu proizvodnju biogoriva. – Rok: kraj 2008. godine
– izraditi planove upravljanja Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode. – Rok: kraj 2010. godine
– zaštititi rijeke Unu, Muru, Dravu, Mrežnicu, u kategoriji regionalnih parkova – Rok: preventivna zaštita do kraja 2008. godine, konačna zaštita prema zakonskoj obvezi
– nastaviti i osnažiti međunarodne aktivnosti na proglašenju Jadrana „Posebno osjetljivim područjem“. – Kontinuirano
– prilikom izrade podzakonskih akata utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te Zakonom o zaštiti okoliša posebnu pažnju posvetiti procedurama kod izvješćivanja i sudjelovanja javnosti kod postupaka procjene i strateške procjene utjecaja na okoliš, te uvesti obvezu provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za vojne aktivnosti i objekte. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– u Strategiju prostornog uređenja RH, te Strategiju ispunjavanja ciljeva Kyotskog protokola uključiti i strateške pretpostavke prometnog razvitka i pritiska prometa na okoliš. – Rok: kraj 2008. godine
– donijeti novu Strategiju upravljanja vodama RH. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– donijeti zakonski propis o zaštiti od svjetlosnog zagađenja uzimajući u obzir energetsku učinkovitost. – Rok: 30. lipnja 2008. godine
– izmijeniti i dopuniti Zakon o ionizirajućem zračenju. – Rok: kraj 2008. godine.
– u suradnji s DUZS izraditi operativni program za zaštitu i spašavanje i uključiti ga u sustav zaštite okoliša. – Rok: kraj 2008. godine.
– u svrhu efikasne provedbe Programa zaštite okoliša i zaštite prirode treba donijeti izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, ali i Zakona o prekršajima te Zakona o kaznenom postupku, kako bi se omogućilo učinkovito kažnjavanje zagađivača i prekršitelja u području zaštite okoliša. – Rok: kraj 2008. godine.
– izmjenama i dopunama relevantnih zakona utvrdit će se pravni temelj za uvođenje naknade vlasnicima za umanjenu vrijednost nekretnina koju će plaćati veliki onečišćivači čije emisije prelaze granične vrijednosti emisija u okoliš sukladno direktivama EU. – Rok: 2008. godine
– obvezati MPŠVIG da prilikom izdavanja suglasnosti općinama i gradovima za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na zaštićenom području obvezno zatraže suglasnost Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

6.3. Financiranje i poticajne mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– angažirati više sredstava za financiranje programa zaštite okoliša, uključujući mogućnost za ispunjenje obveza lokalne samouprave na financiranju programa i planova zaštite prirode.
– cilj je dosegnuti godišnje izdvajanje za sve programe u području zaštite okoliša iz svih izvora: Državnog proračuna, izvanproračunskih prihoda, međunarodnih financijskih organizacija i fondova EU na razini od oko 6% u odnosu na Državni proračun.
– financijskim instrumentima osigurati uvođenje poticajnih mjera za smanjenje zagađenja, za čistiju proizvodnju, te proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije i biogoriva.
– uvođenje subvencija za lokalno stanovništvo koje živi u zaštićenim područjima, a doprinosi očuvanju ekološke mreže.

6.4. Provedbene mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– u svrhu zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti organiziranim aktivnostima poticati svijest o okolišu i o dobrobiti životinja, educirati lokalno stanovništvo u očuvanju prirode i okoliša, razvijati odnose s nevladinim organizacijama i pomoći sufinanciranje posebnih programa i edukacije civilnog društva u promicanju poslovno odgovornog gospodarstva.
– povećati izdvajanja sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske efikasnosti za nevladine udruge koja se bave zaštitom okoliša temeljem kandidiranih i provedenih programa uz obavezan instrument praćenja i izvješćivanja o izvršenju programa.
– nastaviti kontinuirano s:
• modernizacijom tvorničkih postrojenja (rafinerije nafte Sisak i Rijeka, Petrokemija Kutina i dr.);
• uspostavom nacionalnih i lokalnih mreža mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka (Sisak, Kutina, Molve, Rijeka, Zagreb i Slavonski Brod);
• sanacijom postojećih neuređenih i divljih odlagališta otpada te zbrinjavanjem otpada kroz odvojeno skupljanje, sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske;
• sanacijom „crnih točaka“ (Glinica Obrovac, Koksara Bakar, Lemić brdo, TEF, Mravinačka kava; Fosfogips Kutina i dr.);
• dogovorom o zbrinjavanju nuklearnog otpada NE Krško sa Republikom Slovenijom;
• izgradnjom sustava vodoopskrbe i odvodnje u svim općinama i gradovima u skladu sa Strategijom upravljanja vodama RH;
• izgradnjom uređaja za obradu otpadnih voda u industriji i hotelima, s posebnim naglaskom na zaštićena područja.

• Temeljne postavke

Moderno društvo zahtijeva modernu infrastrukturu koja će povezati tržišta i ukloniti prometnu izoliranost kao uzrok gospodarske nerazvijenosti. Izgradnja prometne infrastrukture temeljna je pretpostavka i poticaj ujednačenom razvoju svih naših krajeva. Naš zemljopisni položaj osobito naglašava potrebu prometnog integriranja zemlje, a povezivanje našega prometnog sustava s europskim pravcima nezaobilazna je sastavnica konkurentnog nastupa našega gospodarstva na europskom tržištu.

• Ciljevi

Posebnu pozornost posvetit ćemo razvoju prometne infrastrukture u RH. Prometnu infrastrukturu, bez obzira na njene posebne cjeline treba razvijati kao integralni oblik. Pod tim pojmom podrazumijeva se da se na pojedinim područjima razvijaju one grane prometa koje su međusobno kompatibilne te se međusobno nadopunjavaju. To nipošto ne znači da razvoj jedne grane znači usporavanje razvoja ili investicijskog ciklusa druge grane ili oblika. Naprosto treba postići što efikasniji i ravnomjerniji razvoj cijelog teritorija RH, a prometna infrastruktura je prethodnica uspješnog razvoja pojedinog područja, regije, a time i cijele države.
Nužno je nastaviti investirati u infrastrukturu, ali na način da se pojedini investicijski ciklusi smanje i brže stave u funkciju. Budući da bi bilo štetno postojeće projekte usporavati ili zaustavljati, u sljedećem četverogodišnjem periodu nužno je definirati prioritete u prometnoj infrastrukturi. Hrvatska kao tranzitna i turistička zemlja mora razvijati sve oblike prometne infrastrukture i to na način da se u što kraćem roku pojedine dionice stavi u funkciju te na taj način doprinese gospodarskom razvoju RH uz ubrzani povrat uloženih sredstava.

• Provedbene mjere

5.1. Cestovni promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Nastaviti razvijati mrežu auto-cesta, spojeve gradova i obilaznice većih gradova, mostova (Pelješki most i dr.) definiranih važećim Programom izgradnje i održavanje javnih cesta u RH za razdoblje 2005. – 2008, a osobito će se u narednom razdoblju, između ostalih, realizirati i sljedeći projekti:
• auto-cesta Split – Dubrovnik;
• auto-cesta Sredanci – Osijek – Beli Manastir;
• puni profil Istarskog ipsilona;
• dovršiti puni profil auto-ceste Rijeka – Zagreb;
• dovršiti druge cijevi tunela Sv. Rok i Mala kapela;
• realizirati auto-cestu Zagreb – Sisak;
• realizirati auto-cestu Rijeka – Žuta Lokva;
• brza četverotračna cesta Vrbovec – Bjelovar – Virovitica;
• brza četverotračna cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica;
• brza četverotračna cesta Varaždin – Krapina;
• brza cesta na pravcu Podravske magistrale;
• brza cesta Trogir – Omiš;
• spojne ceste prema graničnim prijelazima (kao primjerice Ilok – Lipovac –Gunja…);
• spojna četverotračna cesta Varaždin – auto-cesta; 
• asfaltirati i pojačano održavati državne ceste;
• napraviti preraspodjelu sredstava u korist županijskih uprava za ceste ili proračuna jedinica lokalne samouprave u skladu s planom i programom održavanja i izgradnje cesta koji prije toga mora biti usuglašen s Hrvatskim cestama na način da se u sljedećem razdoblju poveća njihov prihod koji dobivaju od države za najmanje 70% na godišnjoj razini.
– Povećati sigurnost na cestama na način da se što više prometa usmjeri na auto-ceste na način:
• da se uvede „zimska“ i „ljetna“ tarifa za cestarine na auto-ceste;
• da se uvede godišnja „pretplata“ za korištenje auto-cesta s popustom od najmanje 50% sadašnje pretplate;
• da se nakon dvogodišnjeg praćenja modela „pretplata“ razradi nove modele naplate na svim naplatnim pravcima, a s ciljem smanjenja gužvi;
• da se pojačana kontrola iza 23 sata za vozače početnike s vozačkom do 5 godina;
• da se pooštre kriteriji za stjecanje vozačke dozvole kontrolom kvalitete autoškola.

5.2. Željeznički promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture sukladno strategiji prometnog razvitka RH, omogućavajući Hrvatskim željeznicama konkurentnost s ostalim vidovima prometa. Jednako tako, nastavit ćemo i privatizaciju nefokusiranih djelatnosti. Zaostajanje kapitalnih ulaganja u infrastrukturu u prethodnom razdoblju te dosadašnji oblik subvencioniranja od preko 1,8 milijardi kuna godišnje treba promijeniti na način da se poveća udio kapitalnih investicija i to na sljedećim projektima:
• projektiranje i razvoj prigradskih željeznica (kao primjerice Sveti Ivan Žabno – Gradec…);
• izgradnja prigradske željezničke infrastrukture;
• projektiranje i fazna izgradnja dvokolosječne nizinske željezničke pruge na relaciji Rijeka – Zagreb – mađarska granica uz maksimalno korištenje domaće elektroindustrije;
• zaštita svih cestovno – željezničkih prijelaza u sljedeće 4 godine;
• elektrifikacija svih željezničkih koridora;
• izgradnja željezničkog tunela kroz Učku i povezivanje s Pulom;
• projektiranje i izrada studije opravdanosti povezivanja luke Ploče sa Splitom te početak pripremnih radova.
– Za realizaciju „projekta željeznice“ nužno je u sljedećem mandatu Vlade osigurati sredstva od oko 2,8 milijardi eura.

5.3. Zračni promet
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Zračni promet u Republici Hrvatskoj treba organizirati na način da središnja zračna luka, Zračna luka Zagreb, postane čvorište zračnog prometa ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za širu regiju. Da bi se taj cilj postigao, potrebno je uvesti više direktnih linija s ciljem boljeg povezivanja Zagreba s gradovima u regiji, ali i uvesti operatora koji će Zagreb direktno povezati s većinom europskih metropola te naposljetku obavljati i prekooceanski promet.
– Realizirati projekt nove Zračne luke Zagreb po jednom od sljedećih modela:
• „vlasničkom ključu“,
• koncesijskom modelu ili
• uz uvođenje strateškog partnera.
– Jadranske zračne luke trebaju i dalje poticati direktne linije u funkciji turizma, dok Zračna luka Osijek uz putnički treba brži razvoj potražiti i u razvitku kargo prometa.
– Hrvatsku kontrolu zračnog prometa je potrebno pozicionirati kao vodeći subjekt u svojoj djelatnosti u jugoistočnoj, odnosno središnjoj Europi, kako u sadašnjim, tako i u novim okolnostima, kada europski zračni promet bude podijeljen u funkcionalne blokove (FAB-ove).
– Potrebno je završiti ustroj Agencije za zračni promet i prenijeti joj javne ovlasti po pitanju obavljanju stručnih poslova i regulacije na tržištu. 
– Treba iskoristiti stručni potencijal Croatia Airlinesa i Zrakoplovnog tehničkog zavoda te razvijati djelatnost održavanja zrakoplova stranih operatora u RH. 
– Omogućiti iskorištavanje potencijala koji imaju sportske luke i aero-klubovi, kroz pomoć u izgradnji infrastrukture sportskih zračnih luka s državne razine. 
– Za zračne luke za koje nema ekonomske opravdanosti postojanja, a nisu od nacionalnog interesa za razvoj zračnog prometa, potrebno je omogućiti njihov razvoj kroz povezivanje sa strateškim partnerima zajedničkim ulaganjima izvan proračunskog sustava.

5.4. Pomorstvo
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– kao pomorska zemlja posebnu pozornost posvetiti razvoju pomorstva u svim segmentima, od lučke infrastrukture, modernizacije pristaništa, izgradnje trajekata u domaćim brodogradilištima, unaprjeđenje brzobrodskog povezivanja kopna i otoka i samih otoka;
– promijeniti način sufinanciranja brzobrodskih linija, donijeti novu zakonsku regulativu za korištenje i upravljanje pomorskim dobrom kao javnim dobrom od posebnog interesa i donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama s naglaskom na:
• određivanje pomorskog dobra (ucrtavanjem u katastarske karte) kao i određivanje lučkog područja i pojednostavniti način dodjele koncesija;
• rješavanju imovinsko-pravnih sporova na pomorskom dobru omogućavanjem prioritetne koncesije do pune amortizacije odnosno maksimalno 30 godina;
• upisu pomorskog dobra kao općeg dobra u zemljišne knjige;
• provođenju postupka izvlaštenja na pomorskom dobru.
– posebnu pozornost posvetiti zaštiti Jadrana koji je po definiciji zatvoreno more razvijajući sustav nadzora i zaštite;
– u okviru zaštite Jadrana kao prirodnog bogatstva RH ustrojiti obalnu stražu uz redefiniranje uloge i pozicije lučkih kapetanija;
– unaprijediti sustav obrazovanja pomoraca za potrebe RH sufinanciranjem deficitarnih zanimanja u pomorstvu. Potrebno je uvesti beneficirani radni staž za pomorce;
– izgraditi specijalizirane lučke kapacitete.

5.5. Promet unutarnjim vodama
U sljedećem mandatu Vlade posebnu pozornost treba posvetiti razvoju plovnih putova i luka na rijekama, a od prioriteta treba istaknuti:
– označavanje plovnih putova na rijekama;
– održavanje postojećih plovnih putova (prioritet Sava);
– poduzeti nužne radnje u cilju omogućavanja plovnosti Save do Zagreba;
– izgradnja lučkih kapaciteta na Dunavu (Vukovar, Ilok), Savi (Slavonski Brod, Sisak, Zagreb) i Dravi (Osijek);
– izgradnja višenamjenskog kanala Sava – Dunav.

5.6. Telekomunikacije i pošta
U sljedećem razdoblju područje telekomunikacija očekuje snažan tehnološki skok na području širokopojasnog pristupa komunikacijskim uslugama. Iako se na ovom području ne očekuju znatnija proračunska ulaganja, da ne bi došlo do zaostajanja u razvoju nužno je stvoriti novi zakonski i regulatorni okvir koji će omogućiti razvoj telekomunikacijskog tržišta.
– Kao mjere potpore nužno je:
• donijeti novi zakon o elektroničkim komunikacijama – Rok: I. tromjesečje 2008. godine;
• objediniti regulatorne funkcije telekomunikacija i poštanskog prometa u jedinstveno regulatorno tijelo; • jačati ulogu zaštite potrošača;
• omogućiti kvalitetnije korištenje DTK kroz jedinstveni mehanizam razvoja i upravljanja;
• kvalitetno i transparentno upravljati kompletnim RF spektrom;
• izraditi planove DVB-T i dodijeliti koncesije za emitiranje;
• nastaviti s poticajima u širokopojasni pristup na područjima gdje operatori nemaju ekonomskog interesa (ruralna područja, otoci, područja od posebne skrbi);
• omogućiti vlasništvo nad DTK i jedinicama lokalne uprave i samouprave;
• razmotriti mogućnost transformacije OiV-a iz trgovačkog društva u javnu ustanovu (implementacijom DVB-T, razvojem interaktivne TV, sačuvati kapacitete OiV kao infrastrukturu od posebnog nacionalnog interesa);
– Hrvatsku poštu je potrebno restrukturirati na način da se počinju uvoditi suvremene poštanske tehnologije i razvijati nove djelatnosti srodne poštanskoj (uvođenje hibridne pošte, prodaja osiguranja, platni promet itd.). Proces restrukturiranja Hrvatske pošte treba provesti u roku od 2 godine, tj. prije liberalizacije poštanskog tržišta u Europi, a njega je potrebno provesti u tijesnoj suradnji sa sindikatima. Hrvatska pošta treba iskoristiti potencijal koji ima i za 4 godine postati regionalni tržišni lider u jugoistočnoj Europi.

• Temeljne postavke

Ustavom Republike Hrvatske (NN 41/01 – pročišćeni tekst) i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05) utvrđeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S ostvaruju prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza koji se dijele između države, općina/gradova i županija te od pomoći iz državnog i lokalnih proračuna. Uz navedeno moguće je ostvarivanje i primitaka po osnovi zaduživanja. Prema članku 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga.
U skladu s odredbama članka 67. i 68. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi JLP(R)S:
– moraju upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina,
– imaju prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu.
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a županije poslove od (područnog) regionalnog značaja.
Proces decentralizacije započeo je u 2001. godini kada je na JLP(R)S preneseno upravljanje i financiranje funkcija školstva (osnovne i srednje škole), zdravstva i socijalne skrbi te vatrogastva. Prenošenje financiranja pratilo je i prenošenje prihoda na lokalnu razinu te su JLP(R)S na koje su prenesene navedene funkcije dobile i dodatni udio u porezu na dohodak za tu namjenu koji se u 2007. godini povećava s 10,4% na 12%. Onim jedinicama kojima iznosi iz dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dovoljni za financiranje decentraliziranih funkcija prema minimalnim financijskim standardima dodatno se daju sredstva iz Državnog proračuna iz fonda izravnanja.
Osim sredstava za decentralizirane funkcije središnja država daje pomoći JLP(R)S na područjima od posebne državne skrbi prema kriterijima utvrđenim zakonskim propisima (Zakon o izvršavanju državnog proračuna i posebni zakoni).
Uz ova sredstava pomoći, preko nadležnih ministarstava financiraju se različiti programi regionalnog razvoja: programi poticanja gospodarstva i poduzetništva, programi ulaganja u kulturu, ulaganje u obnovu zdravstvene infrastrukture, izgradnja škola i športskih dvorana, programi razvoja otoka i brdsko-planinskih područja te područja od posebne državne skrbi, programi obnove i razvoja komunalne infrastrukture, razvoj vodoopskrbe, sufinanciranje županijskih i lokalnih cesta.

• Ciljevi

Temeljni cilj strategije fiskalne decentralizacije je da se postepeno, a najkasnije u Proračunu za 2011. godinu dođe do odnosa da je udio prihoda poslovanja JLP(R)S najmanje 20% prihoda poslovanja središnjeg proračuna zbrojenog s prihodima poslovanja JLP(R)S, uz tendenciju rasta udjela izvornih prihoda JLP(R)S u prihodima poslovanja JLP(R)S, a provodi se u dva dijela, i to:
1. Za potpore izravnanja:
a) do 25% u 2009. godini
b) do 30% u 2010. godini
c) do 35% u 2011. godini
• Navedeni postoci Potpore izravnanja mogu se mijenjati uz suglasnost oba partnera nakon izrade kriterija sukladno ovom Sporazumu 
2. Razlika do najmanje 20% prihoda poslovanja središnjeg proračuna zbrojenog s prihodima poslovanja JLP(R)S, nakon što se realiziraju Potpore izravnanja, koristi se za Potpore općinama, gradovima i županijama za razvojne programe i projekte, te decentralizirane funkcije.
Novi pristup nastavku decentralizacije i načinu financiranja JLP(R)S jest iskorak koji Republiku Hrvatsku dovodi među zemlje s najboljom praksom u ovom području uspostavljenoj na razini Europske unije.
Cilj je gospodarski ojačati i razviti područja koja su ispod prosjeka kako bi došli na razinu razvijenih područja te stvoriti atmosferu uspješnog rada, konkurentnosti i izvrsnosti.

• Provedbene mjere

1.1. Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– usvajanje Povelje o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u cijelosti. – Rok: prvo tromjesečje 2008.
– usvajanje Strategije regionalnog razvoja RH. – Rok: do 1. svibnja 2008. 
– usvajanje Zakona o regionalnom razvoju RH. – Rok: do 31. prosinca 2008.
– osnovati zajednički tim koji će izraditi Strategiju fiskalne decentralizacije i Zakon o financiranju JLP(R)S. – Rok: do 30. lipnja  2008. godine
– strategija fiskalne decentralizacije temeljit će se na modelu dvije vrste potpora:
1. Potpore općinama, gradovima i županijama za razvojne programe i projekte i decentralizirane funkcije, a koje se dodjeljuju prema programima putem Nadležnog ministarstva.
2. Potpore za izravnanje – potpore koje se dodjeljuju direktno općinama i gradovima bez određene namjene dodijeljenih sredstava osim uz uvjet da se ta sredstva izravnanja ne smiju trošiti za materijalne rashode (plaće i sl.), te uz obvezu da općine i gradovi izvijeste o načinu i namjeni trošenja tih sredstava kao temelj za analizu uspješnosti potpora. Kriteriji dodjele nelinearnih potpora izravnanja odredit će se Strategijom decentralizacije, a realizirat će se kroz Zakon o financiranju JLP(R)S. Temelj za Strategiju fiskalne decentralizacije i Zakona o financiranju je dokument CARDS 2002 Projekt Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj – broj ugovora 108779.
– temeljem Strategije fiskalne decentralizacije izraditi, usuglasiti i prihvatiti Zakon o financiranju JLP(R)S koji će stupiti na snagu 1. 1. 2009. odnosno s proračunom 2009. godinu, te će biti akceptiran i u fiskalnim projekcijama Proračuna za razdoblje mandata Koalicijske Vlade. – Rok: do kraja 2008. godine
– utvrđeno je da se za minimalni standard izravnanja kao jedan od kriterija koristi i odnos prihoda po stanovniku JLP(R)S u odnosu na prosječni prihod po stanovniku na razini RH.
– sredstva fiskalne decentralizacije osigurat će se počevši s Proračunom 2009. kako bi se u Proračunu 2008. omogućio završetak programa i projekata u tijeku.
– stranke su isto tako suglasne da Proračun 2008. neće preuzimati nove financijske obveze bez međusobne suglasnosti kako bi se ostavilo prostora za financijsku decentralizaciju koja počinje 1. 1. 2009. godine i nastavlja se trendom rasta sukladno fiskalnim i drugim kretanjima do kraja mandata.
– proces decentralizacije i financiranja JLP(R)S iz središnjeg proračuna nastavit će se, i to temeljeno na programima usmjerenim otklanjanju neujednačenosti među JLP(R)S i poticanju njihova gospodarskog rasta i razvoja.
– za navedeno potrebno je utvrditi ovlasti (funkcije i programe) koje će se prenijeti na JLP(R)S, kriterije temeljem kojih će se definirati njihovo prenošenje kao i kriterije temeljem kojih će se izračunavati dodatna sredstava koja će JLP(R)S dobivati.
– pri tom će imati u vidu važnost jednostavnosti formula po kojima se visina sredstava dodatnog financiranja izračunava te stabilnost i sigurnost u dobivanju tih sredstava. Svaka JLP(R)S moći će sama unaprijed izračunati kolika sredstva može očekivati, a predviđene pomoći utvrdit će se za period duži od godinu dana – barem za razdoblje 2-3 godine kako bi JLP(R)S mogle strateški određivati smjernice razvoja u svom proračunu.
– pred Republikom Hrvatskom je donošenje Nacionalnog strateškog referentnog okvira koji je krovni makroekonomski dokument u kojem se definiraju smjernice, između ostalog, i regionalnog razvoja. Paralelno radit će se na sastavljanju i donošenju Programa regionalnog razvoja koji treba biti usklađen s razvojnim planovima regija. Povezivanje i donošenje ovih akata traži jasno uspostavljanje komunikacije između središnje države i JLP(R)S jer proces utvrđivanja daljnjeg razvoja i smjera u regionalnoj politici ne može biti definiran samo an jednoj od razina. Potrebno je uključivanje svih: i središnje države i predstavnika JLP(R)S. Ovo će biti svojevrsna novost u radu državne uprave i veliki korak prema uspostavljanju kohezije između samih JLP(R)S i JLP(R)S i središnje države jer će zajednički utvrđivati strateške prioritete i planove razvoja kako po pojedinim regijama tako i za državu u cjelini.
– kriteriji za korištenje sredstava vezat će se uz strateške prioritete i programe, a neće ulaziti u detalje vezane uz ograničavanja vrste troškova koje JLP(R)S imaju da bi izvršile programe. Cilj je uspješno provođenje programa i orijentacija na rezultate, a ne na vrstu troška. Svaka JLP(R)S će samostalno raspolagati sredstvima vezano uz korištenje resursa za izvođenje pojedinog programa, ali će morati pokazati da su dobivena sredstva uspješno iskorištena odnosno da su u JLP(R)S postignuti ciljevi za koje se sredstva dobivaju. Vezano uz navedeno uvest će se mehanizmi izvještavanja prema središnjoj državi ne samo o utrošenim sredstvima (jer će to biti u drugom planu) nego o postignutim rezultatima. Uspješnost rada bit će dodatni kriterij dobivanja sredstava u budućnosti što će se utvrđivati uredbama Vlade.
– Kod utvrđivanja visine sredstava koja će pojedina JLP(R)S dobivati uzimat će se u obzir više različitih kriterija odnosno pokazatelja specifičnih potreba, a to su: socioekonomski i demografski te geografski kriteriji i kriteriji specifičnih funkcija kako se preporučuje i u predloženom modelu reforme kroz Projekt fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj, CARDS 2002, provedenom u razdoblju od 17. listopada 2005. godine do 30. svibnja 2007. godine.
– Važno je naglasiti da daljnja decentralizacija i novi pristup u definiranju prioriteta daje još veće ovlasti i samostalnost JLP(R)S što je u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi (Međunarodni ugovori br. 14/97).
– Pomoći opće namjene bit će ciljane što se tiče skupine krajnjih korisnika odnosno skupine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ih dobiva.
– Za dodjelu ovih pomoći uzet će se u obzir više različitih kriterija: gustoća naseljenosti, prihodi, broj stanovnika, BDP po stanovniku, slično kao i u dosadašnjem izračunu, ali definirat će se jednostavna formula za izračun visine pomoći. I u ovom slučaju uspostavit će se mehanizam koji daje stabilnost i sigurnost u dobivanju sredstava pomoći.
– Imenovanje članova tima koji će raditi na definiranju nastavka decentralizacije i novom načinu financiranja (utvrđivanje kriterija, formula izračunavanja visine sredstava, institucionalizacija financiranja po programima prema utvrđenim prioritetima i ciljevima…) – Rok: I. tromjesečje 2008. godine
– Utvrđivanje kriterija visine sredstava financiranja JLP(R)S i kriterija za korištenje sredstava – Rok: do 30. lipnja 2008. godine
– Donošenje Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Rok: do 30. rujna 2008. godine
– Početak primjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Rok: do 1. siječnja 2009. godine
– Definiranje uredbi po kojima Vlada utvrđuje visinu sredstava za JLP(R)S – Svake godine do kraja rujna za sljedeću godinu
– Izmjene i dopune Zakona o proračunu: uvođenje strateškog, višegodišnjeg planiranja; povezivanja s JLP(R)S kod definiranja programa regionalnog razvoja i nacionalnog strateškog referentnog okvira; mogućnost prenošenja sredstava za kapitalne projekte iz jedne proračunske godine u drugu, veće fleksibilnost u izvršavanju proračuna. – Rok: do 31. ožujka 2008. godine (rok vezan uz pregovore s Europskom unijom u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata)
2.2. Upravna decentralizacija 
Upravna decentralizacija obuhvaća prijenos ovlasti prema kadrovskim mogućnostima i izraženim preferencijama – te stvaranje minimalnih uvjeta kao preduvjet za početak rasprave s JLP (R)S, Udrugom gradova i općina te Zajednicom županija.
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– Osnovati zajednički tim koji će zajednički utvrditi detaljnu platformu Uprave decentralizacije i realizirati je najkasnije sa 1.1.2009. godine. – Rok: do 30. lipnja 2008. godine
– Daljnji prijenos ovlasti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na lokalnu i – ili regionalnu samoupravu.
– Prijenos ovlasti centara za socijalnu skrb na lokalnu samoupravu i – ili regionalnu samoupravu.
– Prijenos ovlasti lokalne samouprave na davatelja usluga na području zdravstva – primarna zdravstvena zaštita.
– Upravljanje DTK mrežom u suradnji s državnim agencijama.
– Prijenos ovlasti nad poslovima izdavanja radnih dozvola i drugih suglasnosti gospodarskim i drugim subjektima (osim posebnih i strateških objekata) na lokalnu samoupravu i – ili regionalnu samoupravu.
– Inspekcijski poslovi I. stupnja obavljat će se na razini lokalne samouprave, regionalne samouprave i države.
– Omogućiti funkcionalno povezivanje JLP(R)S.
– Izmjena potrebnih Zakona u funkciji Upravne decentralizacije.

• Temeljne postavke

Sadašnji model upravljanja državnom imovinom treba bitno unaprijediti. Sadašnji sustav kao rezultat ima nedovoljno efikasno korištenje državne imovine. Nekoliko je uzroka takvog stanja poput: 
– imovina je disperzirana na puno nominalnih imatelja/vlasnika;
– komplicirani međusobni odnosi (primjer HFP-HZMO);
– nije završen rad na Središnjem registru državne imovine. 
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u ovakvom obliku je ocijenjen nedovoljno efikasnim u obavljanju svojih poslova:
• privatizacija dionica i udjela u državnom vlasništvu;
• upravljanje dionicama i udjelima u državnom vlasništvu;
• upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu;
• upravni postupci (uglavnom po čl. 47. Zakona o privatizaciji);
• sudski procesi;
• rezervirane dionice;
• obeštećenje invalida, branitelja i bivših vlasnika.
• Provedbene mjere
Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– formirat će se Središnji registar državne imovine, a unutar Središnjeg registra državne imovine, kao posebno poglavlje, formirat će se i Registar nekretnina u državnom vlasništvu;
– kako bi se što efikasnije upravljalo nekretninama u državnom vlasništvu, u Registru nekretnina napravit će se i klasifikacija na perspektivnu i neperspektivnu imovinu;
– zakonski će se odrediti da prednost kod korištenja neperspektivne imovine ima poduzetništvo, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave;
– upravljanje nekretninama će se iz HFP-a prebaciti u Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (SDUUDI);
– formirat će se nekoliko Zatvorenih investicijskih fondova (ZIF) u koje će se prebacivati dionice i udjeli „zdravih tvrtki“ u vlasništvu HFP-a i ostalih imatelja državne imovine;
– na javnim natječajima će se za svaki pojedini ZIF odabrati Društvo za upravljanje fondom, koje će uz formiranje ZIF-a i upravljanje imovinom ZIF-a, upravljati i tvrtkama koje će se naći u portfelju pojedinog ZIF-a;
– uz navedene poslove, odabrana Društva za upravljanje fondovima će imati zadatak pripreme i provođenja inicijalne javne ponude udjela u tim fondovima s posebnim pogodnostima za hrvatske građane i listanje udjela u fondovima na burzi;
– kontrola nad upravljanjem fondovima će se vršiti kroz Upravne odbore fondova i na taj način se odlučuje o najvažnijim transakcijama;
– rezultat formiranja ZIF-ova će biti nastavak privatizacije na najtransparentniji mogući način;
– u Upravne odbore fondova neće biti imenovani državni dužnosnici;
– izradit će se novi Zakon o privatizaciji, kojim će se promijeniti uloga HFP-a, ali i omogućiti novi načini privatizacije kroz ZIF-ove. Također, ostavit će se mogućnost privatizacije i kroz druge modele, ukoliko se utvrdi da je za pojedino poduzeće baš taj model najbolje rješenje;
– izradit će se poseban Zakon o organiziranom radničkom dioničarstvu koji će uvesti porezne olakšice i biti temelj za formiranje organiziranog radničkog dioničarstva;
– nakon što se iz HFP-a izdvoje dionice, udjeli i nekretnine, ostatak poslova će ili ostati u HFP-u koji će tada imati sasvim drugu ulogu, ili će se prebaciti u SDUUDI, pa bi HFP prestao postojati;
– na sličan način kao i za dionice i udjele moguće je poboljšati upravljanje i nekretninama. Razmotrit će se mogućnost osnivanja fondova za nekretnine u koje će se moći unijeti nekretnine u vlasništvu države. Na taj način mogu se staviti u komercijalnu upotrebu bivši vojni kompleksi, zemljište uz more, i dr;
– također, postoji mogućnost boljeg korištenja nekretnina u okviru projekata javno-privatnog partnerstva;
– u privatizaciju neće ići slijedeće:
• šume;
• vode (izvori pitke i termalne) i vodooprskba;
• željeznička infrastruktura;
• plinovodna infrastruktura;
• prijenosna mreža električne energije.
– polazište za pregovaračku platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RH u EU;
– ubrzati će se proces stjecanja posjeda nad poljoprivrednim zemljištem od strane hrvatskih građana na duži period;
– ubrzati će se razminiranje šumskog i poljoprivrednog zemljišta;
– zemljište koje se vodi kao šumsko i nalazi se na upravljanju kod Hrvatskih šuma, a u naravi nije šuma, bilo da mikroklima to ne omogućava ili se nalazi u građevinskom području, potrebno je prenamijeniti u poljoprivredno zemljište ili staviti u poduzetničku funkciju, ovisno o njegovom položaju.

• Temeljne postavke

Globalizacijski procesi potaknuli su duboke promjene i u Hrvatskoj, koje osjeća cijelo društvo i svaki građanin. Budući razvoj Hrvatske ovisi o društvenom suglasju oko glavnih ciljeva, stoga nacionalnu energiju treba usmjeriti na jačanje zajedništva i društva povjerenja. U svemu tome Hrvatska u suvremenim europskim i svjetskim okvirima ima prigodu sačuvati svoju posebnost i iskoristiti prigode koje se pružaju. 

• Ciljevi

Želimo nastaviti graditi odgovorno društvo prema pojedincu, ali i cijeloj zajednici. Na ovaj ćemo način pružiti priliku da u daljnjem razvoju društva ravnopravno sudjeluju svi hrvatski građani te da se u što većoj mjeri smanje negativne posljedice ubrzanog razvoja. Poticat ćemo dijalog svih uključenih strana: Vlade, gospodarstvenika i civilnog društva jer ćemo na taj način postići društveno suglasje nužno za daljnji razvoj Hrvatske.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– promicat ćemo društveni dogovor o ubrzanom razvoju Hrvatske radi najšireg razumijevanja mjera i ciljeva vladine politike i dogovora o ulozi svih partnera u ostvarenju zajednički dogovorenih ciljeva;
– promicat ćemo socijalnu odgovornost privatnih poduzeća što uključuje brigu za ljude, okoliš, te poboljšanje kvalitete života u zajednici u kojoj živimo i radimo;
– primjenom svih raspoloživih kontrolnih mehanizama poduprijet ćemo provedbu radnog zakonodavstva i osigurati zaštitu prava radnika u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima;
– nastavit ćemo promicati socijalno partnerstvo potičući uključenost svih društvenih skupina u donošenje najvažnijih odluka;
– poticat ćemo praksu mirnog rješavanja sporova s ciljem da sud postane posljednja, a ne prva instanca u rješavanju sporova;
– dosljedno ćemo primjenjivati i unapređivati zakonske standarde usmjerene na zaštitu ljudskih i manjinskih prava;
– nastavit ćemo unapređivati otvorenost rada svih državnih institucija i javne uprave prema javnosti.

• Temeljne postavke

   Želimo nastaviti ubrzani razvoj hrvatskog gospodarstva i osigurati da Hrvatska na razvijenoj osnovici uđe u Europsku uniju i ravnopravno sudjeluje na zajedničkom europskom tržištu. Cilj je povećanje konkurentnosti svih dijelova gospodarstva, učinkovite institucije, ustrajno provođenje razvojnih projekata i inzistiranje na znanju i obrazovanju. Time će se postići povećanje gospodarske snage zemlje i visoki životni standard hrvatskih građana.

• Ciljevi 

   Svi hrvatski građani bez obzira na to u kojem mjestu, gradu ili županiji žive, moraju osjetiti dobrobiti gospodarskog i ukupnoga društvenog napretka. Stoga je briga o ravnomjernom razvoju svih hrvatskih krajeva temeljna nit vodilja u oblikovanju svakog našeg projekta. Ostvarivanje temeljnih ciljeva naše gospodarske politike za nadolazeći mandat – stope rasta gospodarstva od sedam posto i smanjivanje anketne stope nezaposlenosti na sedam posto – znači da ćemo podupirati ubrzani razvoj svih naših županija imajući u vidu specifične gospodarske i društvene potrebe s kojima se suočava svaka od njih.

• Provedbene mjere

Vlada će u razdoblju 2008. – 2011. godine provesti sljedeće mjere:
– na temelju postojećeg Strateškog okvira za razvoj kao i Pretpristupnog ekonomskog programa donijet ćemo Nacionalni strateški referentni okvir kao krovni makroekonomski dokument u kojem ćemo definirati smjernice nacionalnog i regionalnog razvoja;
– uravnotežit ćemo državni proračun do 2010. godine (izjednačavanjem rashoda s prihodima proračuna smanjit će se, odnosno nestat će potreba za zaduživanjem državnog sektora što će doprinijeti i smanjenju udjela ukupnog vanjskog duga u BDP-u);
– smanjenjem potreba za zaduživanjem osigurat ćemo više raspoloživih financijskih sredstava za financiranje poduzetničkih projekata;
– dodatno ćemo jačati učinkovitost trošenja proračunskog novca uvođenjem obvezne ocjene troškova i koristi projekata koji se financiraju iz proračuna te osnažiti internu reviziju u ministarstvima;  
– nastavit ćemo jačati fiskalnu transparentnost i mogućnost uvida građana u trošenje novca poreznih obveznika;
– uvest ćemo porezni broj kao jedinstveni identifikacijski znak;
– uvest ćemo učinkovitiji sustav nadzora nad kretanjem proizvoda koji se oporezuju trošarinama radi sprečavanja ilegalne trgovine;
– jačat ćemo razvoj tržišta kapitala i mogućnosti financiranja poduzeća na tržištu kapitala;
– osigurat ćemo zaštitu prava malih ulagača u skladu s europskim standardima;
– jačat ćemo kapacitete sustava javne nabave te jačati sustav kontrole i osigurati dosljedniju primjenu zakonske regulative u ovom području;
– nastavit ćemo jačanje gospodarske diplomacije i njezino stavljanje u funkciju servisa za hrvatska poduzeća u svrhu povećanja izvoza;
– nastavit ćemo stvarati zakonske i gospodarske uvjete za jačanje gospodarstva i poduzetništva, isto kao i neovisnih regulatornih tijela zaduženih za očuvanje fer tržišne utakmice;
– omogućit ćemo svrstavanje Hrvatske u «Klub 40» najkonkurentnijih zemalja svijeta.

III. Program Vlade Republike Hrvatske 

UVOD

Vlada Republike Hrvatske, izabrana od hrvatskih građana, odlučna je odgovoriti na želju našeg naroda te građanima staviti u službu odgovornu i zrelu politiku koja će voditi zemlju putem ujednačenog razvoja, mira, osobne sigurnosti, rada i socijalne pravde.

Hrvatska stoji pred novim mogućnostima, slijedom postignuća koja su već dio  naše stvarnosti, poslovnog okruženja, obrazovnog sustava, svakodnevnog života. Želimo da u tim mogućnostima naše društvo sudjeluje i dalje, da one budu prepoznate i na korist svakom našem građaninu.

Vlada ovim Programom želi dovršiti izgradnju Hrvatske kao sigurne, stabilne europske države; na ponos našoj tradiciji, kulturnoj baštini, povijesnom nasljeđu i europskim vrijednostima. Želimo dovršiti proces izgradnje međusobnog povjerenja i zajedništva. Samo uzajamnim povjerenjem, poštovanjem i iskrenim zajedništvom možemo ostvariti razvoj koji će su društvu iskazivati kroz novo radno mjesto, nove poslovne prilike, sigurnu investiciju, kvalitetno obrazovanje, osjećaj zadovoljene pravde i, iznad svega, osjećaja snage pojedinca.

Vlada će ovim Programom ostvarivati težnje naših građana, jer želi biti u službi građana, koji žele da Hrvatska mijenja svoje lice, da napreduje ka Europi.

Vlada će ubrzano nastaviti sve potrebne reforme  i  prilagodbe kako bi osigurala punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i Atlantskom savezu, ostvarujući i time interes  i želju hrvatskih građana da sadašnji i budući naraštaji Hrvatske žive  u miru, sigurnosti, gospodarskom napretku i u zajednici slobodnih demokratskih država i naroda koji dijele iste vrijednosti mira, slobode, pravde  i  prava.

Oba procesa bit će uporište odgovornoga djelovanja Hrvatske kao nove članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda.

Ostvarenje tih dvaju ciljeva vidimo kao povijesni, najvažniji hrvatski državni i nacionalni interes.

Vlada će provoditi politiku koja će zemlji osigurati trajan mir, stabilnosti, sigurnost i suradnju u okruženju zemalja regije, koje dijele jednaka nastojanja na svojim individualnim putevima s istim ciljem.

Vlada ovaj Program temelji i na pripadnosti koalicijskih partnera europskoj demokršćanskoj i narodnjačkoj tradiciji, kao i liberalnoj tradiciji, koje zauzimaju značajno mjesto u europskoj politici i  u izgradnji moderne Hrvatske.

Vlada je potpuno svjesna važnosti daljeg ubrzanog razvitka Hrvatske u okolnostima aktualnih europskih procesa, u svjetlu utjecaja globalizacije i u kontekstu regionalnih procesa.

Vlada ovaj Program temelji na interesima Hrvatske, na bitnim strateškim  ciljevima koji odražavaju interes hrvatske države i njene javnosti. Program se temelji na viziji daljeg razvitka Hrvatske s misijom postizanja snažnog gospodarstva, jačeg pozicioniranja na globalnom tržištu, uz puno razumijevanje za još prisutne posljedice tranzicije.  Središnji dio Programa  utoliko je upravo dovršetak tranzicije. Dovršetak tranzicije radi ulaska u novu razvojnu etapu središnja je ideja Programa. Hrvatska je još suočena sa značajnim tranzicijskim troškovima, još u znatnoj mjeri treba podupirati domaće poduzetništvo, te će zbog toga Vlada nastaviti provoditi politiku makroekonomske stabilnosti, praćenu snažnim razvojem tržišta kapitala, dovršetak privatizacije, poticanje poduzetništva, dovršetak reforme pravosuđa i javne uprave, jačanje institucija prava  i vladavine prava, izgradnju društva i gospodarstva znanja i povjerenja, te neposustajuću i uspješnu borbu protiv korupcije.

Reforma pravosuđa i odlučna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala prioriteti su u ukupnom nastojanju za dovršetkom reformskih i tranzicijskih procesa i učvršćenja Hrvatske kao uređene i stabilne demokratske zemlje vladavine prava. Dovršetak reforme pravosuđa, dosljedna provedba Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te reforma sustava unutarnjih poslova radi povećanja učinkovitosti i sigurnosti hrvatskoga društva bit će u samom vrhu programa Vlade.

Program Vlade osigurat će i održivi razvitak sela i ruralnog prostora u Republici Hrvatskoj omogućavanjem trajnih ulaganja u razvojne projekte na tim područjima. Stvaranje sličnih gospodarskih uvjeta kakve imaju stanovnici u gradovima, kroz  mogućnosti zapošljavanja i zarade te poboljšanje dostupnosti fizičke i društvene infrastrukture koju traži suvremeni čovjek, osigurat će ostanak stanovništva  i privući novo, nudeći im iste razvojne mogućnosti kao i u razvijenim europskim zemljama. 

Krajnje odredište ovog puta je članstvo u Europskoj uniji i NATO. Želimo biti čimbenik trajnog mira, stabilnosti i sigurnosti za Hrvatsku, u stabilnom okruženju zemalja regije koje dijele jednaka nastojanja na svojim individualnim putevima  s istim ciljem.

Vlada predstavlja ovaj Program pouzdana  u svoje mogućnosti da vodi zemlju upravljajući promjenama, rizicima  i koristima koji donose mir i sigurnost. Utoliko ovaj Program nije lista obećanja, jer Hrvatska ima potencijale  koje želimo dalje razvijati, uravnoteženo ih podizati u svakoj regiji i kraju – želimo konkretnim koracima potvrditi snagu koju smo postigli. Zato je cilj Vlade održavati financijsku stabilnost zemlje, nastaviti smanjivati proračunski deficit i javni dug, te tako utjecati na smanjenje potreba za daljim zaduživanjem,  i kreirati živu i modernu gospodarsku politiku, kao okvir pronalaženja  i iskorištavanja novih poslovnih prilika.i 

Vlada čvrsto stoji na stajalištu da je u suvremenome tržišnom gospodarstvu zadaća države i javnog sektora u gospodarstvu jasna – stvaranje povoljnih uvjeta za poduzetništvo koje preuzima odgovornost poslovnih rizika, jačanje institucija i njihove učinkovitosti u praćenju potreba gospodarstva, osiguranje socijalne pravde.

Vlada će raditi na daljem jačanja konkurentnosti i izvozne snage hrvatskoga gospodarstva. Konkurentnost na globalnom tržištu želimo osigurati promišljenom proizvodnjom, reformama školstva i znanosti, poticanjem inovacija i novih proizvoda, ulaganjem u rijetke proizvodnje, poticajnim mjerama za izlazak na nova tržišta, korištenjem komparativnih prednosti pojedinih grana hrvatskoga gospodarstva i, više od svega, nastaviti izgradnju društva i gospodarstva znanja.

Gospodarstvo znanja kao model ubrzanog razvoja ostaje prioritet, jer upravo taj model ujedinjuje poduzetništvo i obrazovanje, spoj znanosti i inovacija s poslovnim duhom, što je u Hrvatskoj najveći razvojni potencijal. Izgradnja informacijskog društva naš je prioritet, a posebno mjesto u našem programu ima daljnji razvoj poduzetničkih zona i tehnoloških parkova.

Gospodarstvo znanja, kao spoj poduzetništva i obrazovanja, za Hrvatsku ima i dodatnu prednost jer prije svega uključuje mlade generacije. Posebnu pozornost ćemo posvetiti upravo mladim, novim i obrazovanim naraštajima.

Kao buduća članica Europske unije želimo postići razinu prethodne spremnosti kroz mjere povećanja izvoza prije ulaska zemlje u Europsku uniju.

Ogledalo uspješnog gospodarstva jest snažna etika i vrijednost rada; naša politika socijalnog partnerstva bit će u službi sigurnosti radništva i u funkciji rasta poduzetništva.

Vlada će raditi na novome društvenom dogovoru o zajedništvu u razvoju, kao novom modelu podjele odgovornosti radništva, države i poduzetništva u stvaranju stabilnih uvjeta za provedbu strategije ubrzanog razvoja zemlje. Vlada će u sklopu osnaženoga strateškog partnerstva otvoriti dijalog o tom iznimno važnom pitanju.

Vlada će djelovati i na preoblikovanju tradicionalnih hrvatskih proizvodnih grana. Tradicionalnim hrvatskim proizvodnjama, obrtima i zanatima – poput ribarstva, prehrambene, drvne ili duhanske industrije, ali i brodogradnje, farmaceutike i drugih – pristupit ćemo na novi način. Dijelom u sklopu priprema za ulazak u Europsku uniju, ali dijelom i radi njihove zaštite i osiguranja konkurentnosti putem restrukturiranja, privatizacije ili povezivanja. Privlačenjem novih izravnih inozemnih investicija i poticanjem domaćih ulaganja, osigurat će se podizanje pojedinih proizvodnih grana u višu fazu razvoja, te posebno promicati neke nove grane, poput biotehnologije, međunarodnih financijskih i poslovnih usluga i IT sektora.

Hrvatska prednjači po udjelu privatnoga vlasništva nad stambenim objektima u ukupnome stambenom fondu zemlje; 92 posto naših građana ima vlastitu imovinu i to je njihov najveći kapital. Naši građani moraju znati i osjećati da je njihov kapital siguran i da mogu, kroz ostvarenje našeg gospodarstva i porezne politike, uživati njegovu vrijednost.

Vlada će zbog toga uvesti porezni broj za svakoga građanina, kako bi se tim mehanizmom osigurala ravnopravnost građana, učvrstila vladavina prava, te osigurala prevencija nezakonitosti, korupcije i kriminala.

U uvjetima kreditne ekspanzije i ukupnog porasta potražnje, odgovorna fiskalna politika preduvjet je ukupne stabilnosti i sigurnosti. Stoga, Vlada planira do kraja godine 2010. u cijelosti uravnotežiti proračun.

Vlada je  opredijeljena za bitno novi pristup proračunskim izdvajanjima, koji će još snažnije biti usredotočen upravo na znanost, obrazovanje i osvajanje novih tehnologija, te na osiguranje jeftinijeg i dostupnijeg kapitala za poduzetništvo.

Vlada će  osobito financijski pratiti i poticati mrežu konkretnih inicijativa i razvojnih projekata na županijskoj i lokalnoj razini koje će, spremni na kratke rokove i ubrzani rad, provoditi obrazovani, energični mladi ljudi zainteresirani za boljitak svojeg grada, kraja, tvrtke. Riječ je o gospodarskoj i razvojnoj politici koja će biti više od rutinske, redovne i standardne.

Započeli smo pripreme za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja i školovanja do prvog zaposlenja, koje će Vlada nastaviti i dovršiti, kako bi se što više mladih izravno uključivalo u gospodarstvo. Test odgovornosti mladih ljudi za svoju, ali i širu sudbinu bit će inicijativa spuštanja dobne granice za pravo glasovanja na izborima na 16 godina.

Vlada ovim  Programom daje posebno mjesto za daljnje ubrzanje i dodatni razvoj informacijskog društva.

Vlada će provoditi politiku usmjerenu prema osiguranju uspješnog dovršetka pregovora o punopravnom članstvu u EU, kao i osiguranju ulaska Hrvatske  u punopravno članstvo u NATO, polazeći od interesa naših građana i naše zemlje.

Oba procesa bit će uporište odgovornog djelovanja Hrvatske  kao nove članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. 

Vlada će u ostvarivanju tih ciljeva polaziti od posebnog interesa za razvijanje odnosa prijateljstva i svestrane suradnje sa zemljama članicama Europske unije, sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti i drugim vodećim europskim i svjetskim državama, na načelima Povelje Ujedinjenih naroda i u interesu ravnopravnosti i uzajamnosti. Hrvatska će podupirati jačanje Transatlantske suradnje i opće snaženje i širenje multipolarnog sustava kooperativne i kolektivne sigurnosti u svijetu.

Vlada će u djelovanju na međunarodnom planu aktivno doprinositi reformi sustava Ujedinjenih naroda i jačanju multipolarnog sustava odgovornosti i sigurnosti u međunarodnim odnosima, te nastaviti doprinositi širenju mira i  sigurnosti u svijetu, kroz sudjelovanje u mirovnim misijama, djelovanjem u borbi protiv međunarodnog terorizma  i novih globalnih izazova.

Hrvatska ima poseban interes za trajno uređenje sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe. Jačanjem bilateralnih odnosa, u sklopu Procesa suradnje na jugoistoku Europe, putem doprinosa djelovanju Vijeća za regionalnu suradnju i prijenosom iskustava i znanja iz pregovaračkoga procesa s Europskom unijom, Hrvatska će nastaviti pridonositi ostvarenju Deklaracije iz Soluna (2003.), koju vidi temeljnim dokumentom Europske unije u osiguranju europske i euroatlantske perspektive država jugoistoka Europe.

Čvrsto vjerujemo da su europska i euroatlantska perspektiva jedini okvir i poticaj za rješavanje preostalih otvorenih pitanja na jugoistoku Europe, prije svega statusa Kosova i budućega trajnog ustavno-administrativnog uređenja Bosne i Hercegovine kao održive i funkcionirajuće cjelovite europske demokratske države triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda.

Vlada će nastaviti doprinositi miru i sigurnosti i nastavljajući rješavati preostala otvorena pitanja sa susjedima. Polazimo od uvjerenja da je potpuno i nepristrano ispunjenje pravde u odnosu na bilo koji individualni zločin iz razdoblja agresije na Hrvatsku i ratova na prostorima jugoistočne Europe nužna i nezaobilazna pretpostavka očuvanja povijesne istine i otvaranja novih poglavlja u odnosima država i naroda. U tome vidimo smisao i okvir za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Ovo razumijevanje preduvjet je europske perspektive.

Posebno važno mjesto u tom pogledu zauzimat će snažna skrb za položaj i zaštitu hrvatskih nacionalnih zajednica izvan zemlje, osobito u našemu susjedstvu. Želimo promicati njihove interese i graditi na njihovim postignućima u gospodarstvu, kulturi, znanosti i drugim područjima, uzajamnim povezivanjem i suradnjom.

Vlada će nastaviti skrbiti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i pomagati njegov društveni, gospodarski i kulturni razvoj. Opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivnog, suverenog i ravnopravnog naroda u susjednoj državi, jedna je od ključnih pretpostavki opstanka i nezamjenjiva sastavnica jačanja Bosne i Hercegovine kao samoodržive demokratske europske države.

Vlada čvrsto vjeruje da ovakvim novim, svježim pristupom i razrađenim programom može osigurati ubrzani razvoj zemlje, uključiti u ovaj projekt svakoga spremnog hrvatskog građanina i omogućiti mu ne samo da sudjeluje u velikom nacionalnom projektu nove etape izgradnje i uređenja Hrvatske nego i da u tome nađe izvor blagostanja za sebe i svoju obitelj.

Moje opaske:

Danas ću se suzdržati od komentiranja cijelog teksta te ću se samo osvrnuti kroz isti ali i zadržati na jednom meni važnom pasusu te mojem komentaru istog.

“Vlada Republike Hrvatske, izabrana od hrvatskih građana, odlučna je odgovoriti na želju našeg naroda te građanima staviti u službu odgovornu i zrelu politiku koja će voditi zemlju putem ujednačenog razvoja, mira, osobne sigurnosti, rada i socijalne pravde.”

Osobno je nisam izabrao kao ni 40% građana koji nisu izašli na izbore u RH a što se tiče onih koji su dali glas za ovu vladu (85% dijaspora) smatram da ne žive ovdje te tako ne plaćaju porez u ovoj državi te time gube pravo da glasaju na parlamentarnim izborima i jedino pravo koje ostvaruju je izbor predsjednika države a sva ostala prava se brišu. To što su domovnicom građani RH je jedno a sve ono navedeno prije je drugo ali i najvažnije pa time ova vlada nije moja vlada jer bez birača dijaspore ne bi ostvarila više od 26% glasova ukupno a time i pravo da Sanader bude premijer ove vlade.

Osobno smatram da su ovi izbori čista prevara biračkog tijela unutar RH jer ima jasnih dokaza da osim famoznih birača dijaspore su glasale i mrtve duše te ove izbore to čini nevažećima ma koliko se neki busali u ovoj vladi kako su izbori bili pošteni. Ukratko bi o poštenju bivše/sadašnje vlade i premijera rekao: “Pošteni su malo morgen!”

Priča kako buduća vlada želi stabilnu i demokratsku državu u kojoj će cvasti ruže te teći med i mlijeko a ukomponirano sa EU zajednicom dok će strateški cilj svakako biti uništiti ono što je ostalo od vojske te nas uvaliti u NATO-vo govno dok uz reformu pravosuđa će probati nepodobne i ine kritizere svoje vladavine strpat u zatvor ili na možda ponovno otvoreni Goli otok te će time pridonjet sveukupnom poboljšanju nezaposlenosti ali i podizanju moralnih kvaliteta te na taj način ubrzat rast gospodarstva u cjelini.

Vjerovati toj priči?

Za sve ostalo imate Mastercard.

II. Temeljni ciljevi

Vlada Republike Hrvatske u mandatu 2007 – 2011. godine provodit  će politiku i potrebne mjere kako bi osigurala:

– stabilan gospodarski razvoj uz stalan rast BDP-a i makroekonomsku stabilnost;
– preduvjete za ulazak u punopravno članstvo u Europskoj uniji kao jezgru stabilnog mira, demokratskih sloboda i gospodarskog razvoja, uz očuvanje državnih, nacionalnih, političkih, kulturnih i gospodarskih samobitnosti te uz njihovu ravnopravnu suradnju i prožimanje;
– međunarodni i sigurnosni položaj Republike Hrvatske te nastaviti aktivne pripreme za ulazak u NATO, preuzimanjem i ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz potpore i članstva u ovoj integraciji;
– razvitak društva temeljenog na znanju u kojem je obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, uz maksimalno korištenje blagodati suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija;
– očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i stvaranje uvjeta za ukupno poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji;
– smanjenje stope nezaposlenosti kroz programe dodatnog osposobljavanja, prekvalifikacija i olakšica, poglavito namijenjene mladima i dugotrajno nezaposlenima;
– stalno povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kroz poticanje proizvodnje, potporu dohotku, kapitalna ulaganja i ruralni razvitak; povećanje trenda rasta poticaja u poljoprivredi, nove investicije i poticaj za ekološku i organsku proizvodnju, šumarstvo i drvnu industriju, prerađivačku industriju, te ribarstvo;
– intenzivan razvoj malog i srednjeg poduzetništva putem usklađene državne politike u svim područjima od obrazovanja i znanosti, uklanjanja administrativnih prepreka, do mjera i instrumenata za potporu poduzetnicima;
– nastavak sustavne izgradnje infrastrukture s ciljem jednakomjerne prometne povezanosti svih krajeva, te dostupnošću plina, pitke vode i najsuvremenijih telekomunikacija svugdje u Hrvatskoj;
– sustavno provođenje i razvitak jadranske politike s ciljem stvaranja sinergije svih čimbenika i djelatnosti vezanih uz korištenje potencijala jadranskog mora, obale i otoka uz primjenu najviših svjetskih standarda zaštite okoliša;
– razvitak i dodatni poticaj hrvatskom turizmu, posebno kroz snažno povezivanje poljoprivredne i prehrambene industrije i sektora turističkih usluga;
– osobitu skrb o zaštiti okoliša, uvođenje reda u prostor i okoliš, te poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječila daljnja devastacija, u skladu s najboljom europskom praksom;
– provedbu zdravstvene politike koja će se usredotočiti na reformu sustava i zakonodavstva, osiguranje kvalitetne zdravstvene infrastrukture i obrazovanje građana u svrhu preventive;
– snažnu potporu socijalnom partnerstvu kako bi se u najvećoj mjeri zajamčila socijalna uključenost i pravednost, u zajedničkom cilju razvitka zemlje; 
– dovršetak procesa tranzicije kroz dovršetak reformi u pravosuđu i javnoj upravi, dovršetak privatizacijskog procesa i jačanje borbe protiv korupcije;
– stvaranje svih potrebnih pretpostavki za ravnomjerni i uravnoteženi razvoj svih krajeva Hrvatske, imajući u vidu njihove specifične gospodarske i društvene potrebe;
– prosperitet Hrvata u BiH koji su ravnopravni, suvereni i konstitutivni narod u toj zemlji te raditi na zaštiti prava i interesa iseljenih Hrvata diljem svijeta.

Moje opaske:

“-stabilan gospodarski razvoj uz stalan rast BDP-a i makroekonomsku stabilnost;”

Tu nam ni Merlin više ne može pomoći, barem ne slijedećih 30-ak godina.

“- preduvjete za ulazak u punopravno članstvo u Europskoj uniji kao jezgru stabilnog mira, demokratskih sloboda i gospodarskog razvoja, uz očuvanje državnih, nacionalnih, političkih, kulturnih i gospodarskih samobitnosti te uz njihovu ravnopravnu suradnju i prožimanje;
– međunarodni i sigurnosni položaj Republike Hrvatske te nastaviti aktivne pripreme za ulazak u NATO, preuzimanjem i ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz potpore i članstva u ovoj integraciji;
– razvitak društva temeljenog na znanju u kojem je obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, uz maksimalno korištenje blagodati suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija;”

Pitam se ovdje čijeg mira – ovog jadnog i prezaduženog naroda te njihove djece i djece njihove djece? Jadno je onda to. Lijek za NATO bi bio referendum za kojeg Sanader i ostalo društvo prodavača magle neće ni čuti jer bi im splasnuo entuzijazam a i NATO-u bi isto tako splasnula želja za nama. Eh još kad bi ti mladi ljudi našli posao ovdje i željeli ostati ovdje raditi za čavle to bi bilo super – na njihovu sreću oni su istu našli u bijelome svijetu.

“- smanjenje stope nezaposlenosti kroz programe dodatnog osposobljavanja, prekvalifikacija i olakšica, poglavito namijenjene mladima i dugotrajno nezaposlenima;
– stalno povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kroz poticanje proizvodnje, potporu dohotku, kapitalna ulaganja i ruralni razvitak; povećanje trenda rasta poticaja u poljoprivredi, nove investicije i poticaj za ekološku i organsku proizvodnju, šumarstvo i drvnu industriju, prerađivačku industriju, te ribarstvo;
– intenzivan razvoj malog i srednjeg poduzetništva putem usklađene državne politike u svim područjima od obrazovanja i znanosti, uklanjanja administrativnih prepreka, do mjera i instrumenata za potporu poduzetnicima;”

Ma koje li fatamorgane u ova tri pasusa.

Ostalo je dovoljno prestrašno pročitati da bi se išta suvislo iskomentiralo, ovo bi valjalo pročitati maloj djeci da bi ih se uplašilo, umjesto babarogama valja ih plašit koalicijskim sporazumom i Sanaderovom slikom dok ga okružuju Kosorica i Adlešička.